Poznati novi detalji o Nacionalnim ispitima u osnovnim školama

U javnsti je snažno odjeknula vijest da ministar obrazovanja Radovan Fuchs od sljedeće godine planira uvesti tzv. malu maturu, ispit koji bi utjecao na upis u srednje škole. No, nedugo nakon najave Fuchs je u medijima ustvrdio da ni jednom riječju nije spominjao malu maturu, već nacionalne ispite za pete i osme razrede osnovne škole, kakve imaju gotovo sve države EU, osim Hrvatske, njemačkog govornog dijela Belgije i Grčke.

Najave čelnice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivane Katavić nešto su manje nedvosmislene. Naime, ona je u razgovoru za Index priznala da bi se nacionalni ispiti u osmom razredu, mada se u početku neće ocjenjivati, u nekom trenutku mogli početi vrednovati prilikom upisa u srednje škole, što znači da bi u biti imali funkciju sličnu onoj koju ima državna matura pri upisu na fakultete. Fuchs i Katavić ističu da bi najvažnija funkcija nacionalnih ispita trebala biti kvalitetnije vrednovanje temeljnih pismenosti učenika kako bi se spriječila inflacija odlikaša, ali i pritisci učenika i roditelja na nastavnike da dijele bolje ocjene. Ova odluka Ministarstva hvalevrijedna jer u Hrvatskoj još nije zaživjela kultura vrednovanja znanja i kultura kvalitete, rekla je Katavić.

Obuhvaćeni predmeti
-Nacionalnim ispitima, prema sadašnjem planu, bit će obuhvaćeni Hrvatski jezik i Matematika te kompetencija rješavanja problema. Kompetencija rješavanja problema integrira brojne predmete, a posebice prirodoslovno područje. Na taj će način biti obuhvaćena znanja i kompetencije koje čine temelj za napredovanje u ostalim predmetima i predmetnim područjima i čine temelj za cjeloživotno učenje. U budućnosti se ovaj model može i mijenjati, ali preporuke međunarodnih stručnjaka sugeriraju da je važno ispitivati temeljene pismenosti (čitalačka, matematička i prirodoslovna) te generičke kompetencije - tumače iz NCVVO-a.

Učenici koji će upisati strukovna obrazovanja
Upitano je i kako bi se nacionalnim ispitima moglo vrednovati znanje nekog učenika koji želi upisati školu za koju Hrvatski, Matematika i prirodoslovlje nisu nužno najvažniji, primjerice, neku trogodišnju strukovnu školu ili neku umjetničku, osobito ako će uspjeh na ispitivanju biti dio kvalifikacije za upis u srednju školu. Znanje važno za specifične fakultete na državnoj maturi pokriva se izbornim predmetima pa se nameće pitanje hoće li i na nacionalnim ispitima u nekom trenutku biti izbornih predmeta. - Nacionalni ispiti imaju posve drugi cilj i nije predviđeno da učenici sami biraju predmete. Broj predmeta i provedba nacionalnih ispita određena je ciljem i svrhom i samim modelom – odgovorili su.

Hoće li ispiti pokrivati gradivo svih osam godina osnovne škole?
Također je postavljeno pitanje hoće li ispiti pokrivati gradivo svih osam godina osnovne škole.- Nacionalnim ispitima ispituju se ishodi i nastavni sadržaji koji se obrađuju u pojedinim obrazovnim ciklusima. Međutim, ovdje se naglasak stavlja na stečena znanja i kompetencije koji se nadopunjuju u svakoj godini školovanja. Prema predloženome modelu, na početku petoga razreda provjeravala bi se znanja i kompetencije stečene tijekom razredne nastave dok bi se pred kraj osmoga razreda ispitivala znanja i kompetencije stečene u periodu od petog do osmog razreda - tumače u NCVVO-u.

Pad na Nacionalnom ispitu
Jedno od ključnih pitanja je također hoće li djeca koja pokažu loše znanje biti rušena, odnosno hoće li morati ponavljati ispite da bi nastavila obrazovanje, kao što je to slučaj s državnom maturom.- Nacionalni ispiti mogu vrlo objektivno pokazati koliko učenika (na nacionalnoj razini) i koji učenici (na pojedinačnoj razini) nisu dosegli osnovnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustav i sama škola trebaju takvim učenicima osigurati potporu da dosegnu tu minimalnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustav treba razraditi mjere kojima će se smanjiti broj učenika koji ne dosežu minimalnu razinu postignuća u Hrvatskome jeziku i Matematici, a time i u ostalim nastavnim predmetima i područjima. Nacionalni izvještaji međunarodnoga istraživanja PISA upućuju jasno na taj problem od 2006. godine. Prema tome, nacionalni ispiti neće nikoga rušiti. Oni će svim dionicima sustava dati povratnu informaciju u kojem smjeru treba ići daljnji napredak - navode u odgovoru.