Predsjednik Mesić održao predavanje učenicima o antifašizmu

Uz Dan škole, Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku te 65. obljetnicu pobjede nad fašizmom, bivši predsjednik Stjepan

stjepan mesic1.jpg

Uz Dan škole, Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku te 65. obljetnicu pobjede nad fašizmom, bivši predsjednik Stjepan Mesić održao je učenicima i profesorima prigodno predavanje.

Iako je na početku napomenuo da prava predavanja učenicima sigurno bolje mogu održati njihovi profesori, zahvalio se na ukazanoj časti da se obrati mladoj generaciji kojoj je Drugi svjetski rat daleka povijest.

- Pitate se nije li bolje da gradimo budućnost, nego se mi stariji vraćamo povijesti, i u pravu ste. Trebali bi se prvo baviti kako danas živimo i da se izvučemo iz te situacije. Da se posvetimo sadašnjosti i budućnosti onemogućuju nam oni koji naturaju neistine o prošlosti i povijesni revizionizam. Dok se ne suočimo s istinom o prošlosti, uporno će nas proganjati aveti te prošlosti – rekao je Mesić.

Naglasio je kako je osnovna filozofija fašizma i nacizma bilo širenje na račun drugih, a zasnivalo se na rasnoj teoriji. Takve je ciljeve bilo moguće ostvariti jedino ratom.

Mesić je podsjetio i na tijek povijesnih zbivanja kada je voljom velikih sila nakon Prvog svjetskog rata stvorena Kraljevina SHS, kasnije Kraljevina Jugoslavija u kojoj su bili narodi koji nikada nisu zajedno živjeli.

- No, zajednička država u nekim je aspekima postala Velika Srbija. To je stvorilo otpor. Dijelom su to bili komunisti, a dijelom ekstremni elementi, poslije poznati kao ustaše koji su potražili zaštitu pod skutama fašizma. Nakon napada Njemačke na Jugoslaviju, iz Italije je dopremljena skupina ustaša kojoj je predana vlast. Počeli su provoditi strahovladu. Mala, ali organizirana Komunistička partija pozvala je na ustanak. Bio je to jedinstveni slučaj u Europi jer bilo je pokreta otpora, ali su komunisti na oslobođenom teritoriju organizirali život i vlast – rekao je predsjednik Mesić dodajući kako je 1942. na oslobođenom teritoriju išao u partizansku osnovnu školu.

Nastavio je kako su tek 1943. saveznici počeli pomagati NOB, a od tada su partizani članovi antihitlerovske koalicije te je ime Josipa Broza Tita počelo obilaziti svijet.

Govorio je i o kraju rata kada su se, veli, zbog zločina koje su počinili, ustaše počele povlačiti prema Austriji. Ustaško vodstvo je pobjeglo, a vojska i civili skupili su se na blajburškom polju gdje su ih Englezi predali partizanima.

- Najkraće rečeno, mnogi, ne svi, postali su žrtve osvete. Osveta je nažalost bila prisutna diljem Europe. Optužuju me da negiram ili različito tretiram zločine ovisno o tome jesu li ih počinili partizani ili ustaše. Ne pravdajući bilo koji zločin, upozoravam da su zločini koji su počinili nacifašisti bili takvi, da je bilo nemoguće izbjeći osvetu. S manipulacijama s kojima se danas susrećete, a TV nudi krivotvorine, na kioscima također možete pronaći krivotvorine, žele vas uvjeriti da su ustaše bili dobri jer su bili Hrvati. Vi morate pronaći istinu. Apeliram da ne nasjedate manipulatorima i onima koji vas lažu. Postoje povijesni izvori, strana literatura, izjave svjedoka. Prosudite i zaključite – obratio se predsjednik Mesić učenicima.

Antifašizam je, veli, plemenito ljudsko opredjeljenje stremljenja za slobodom pojedinca i naroda, a na našim je prostorima neodvojiv od komunističkog pokreta i neodvojiv od Josipa Broza Tita.

- Bio sam u njegovo vrijeme u zatvoru, ali ne mogu zbog toga neobjektivno valorizirati njegovu ulogu. Što bi bilo da Hrvati nisu bili na strani antifašizma. Bio bi pokolj. Danas bi o Hrvatima pričali kao o povijesnoj činjenici. Jednu trećinu bi ubili, jedna trećina bi pobjegla, a trećina bi bila asimilirana. Istini treba pogledati u oči. Fašizam i nacizam su zločin u ideji i realizaciji te ideje. U antifašizmu je bilo zločina, ali to ne mijenja njegov značaj. Hrvatska je stvorena u NOB-u, a obranjena u Domovinskom ratu – zaključio je na kraju svog predavanja predsjednik Stjepan Mesić.

Proslava Dana škole nastavljena je prigodnim programom. Otvoren je školski arboretum i podignuta zelena zastava kao znak međunarodne eko škole.

Fotografije: Krunoslav Pavlina

NAjčitanije