Predstavljeno drugo izdanje Malog rječnika kajkavskoga govora stubičkoga kraja

U Osnovnoj školi Donja Stubica u utorak je predstavljeno drugo izdanje Malog rječnika kajkavskoga govora stubičkoga kraja.

Rječnik je to nastao kao školski projekt i projekt darovitih učenika koji se okupljaju u grupi izvannastavnih aktivnosti ''Mala kajkaviana'', a dobio je drugu nagradu na Trijenalima zagorskog suvenira u Muzejima Hrvatskog zagorja. Škola je za rječnik dobila i posebnu pohvalu HRT – a u okviru projekta Zanemarena baština, a prezentacija o njemu pokazana je u okviru emisije Školski sat.

Prvo izdanje rječnika, koji obuhvaća 3 tisuće pojmova koji se mogu čuti na širokom području između Gornje Stubice i Oroslavja, nužnih za djecu koja pišu na kajkavskom jeziku, ali i za učitelje koji su mentori toj djeci te za sve ljubitelje kajkavske riječi, ugledalo je svjetlo dana u studenome 2016. godine. No, sada se pokazalo da nedostaje akcentuacija pa je čitateljima problem pogoditi kako se pravilno izgovara pojedina riječ. Zbog toga je i nastalo ovo drugo izdanje rječnika, koje sadrži i zvučni zapis kako bi se izbjegle dileme oko izgovora riječi.

U tijeku školske godine 2017./2018., zvučni zapis u OŠ Donja Stubica snimali su učenici škole i članovi Male kajkaviane Antares Jaić, Paola Novak, Lovro Lacković, Marta Drempetić - Hrčić, Ema Hren, Marta Drempetić, Marta Hren, Marko Gorupec, Magdalena Blagec, Paula Jozić i Petra Fišter, a snimanje je provodila voditeljica projekta Danica Pelko.

Ovaj multimedijalni rječnik je nastao uz velikodušnu pomoć ljudi iz IT zajednice. Svatko tko nabavi novo izdanje rječnika dobit će i adresu web stranice na kojoj se nalazi multimedijalni rječnik i šifru na temelju koje može preslušavati riječi.

Ovo su izdanje protekloga utorka predstavile poznata spisateljica te stručnjakinja za dijalektologiju Božica Brkan, zatim stručnjakinja za dijalektologiju s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Anita Celinić te glavna urednica rječnika Danica Pelko.

Upravo je Pelko istaknula kako je prvo izdanje rječnika u nakladi od 300 primjeraka ''planulo'' u samo tri mjeseca, stoga se pojavila potreba za tiskanjem novoga izdanja. - To znači da je rječnik zaživio, koristi se u školama i domovima. Rječnik je postao priručnikom za voditelje izvannastavnih aktivnosti diljem Zagorja, iako su razlike u govorima pojedinih dijelova Zagorja velike. Samim time postao je i ostao poticaj stvaralačkom radu na kajkavskom jeziku – rekla je Pelko.

Božica Brkan, koja piše i na standardnom i na kajkavskom hrvatskom jeziku, istaknula je kako ovakvi projekti pomažu u očuvanju i popularizaciji kajkavskog jezika, dok je Celinić s odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje naglasila smisao očuvanja lokalnih govora, u čemu ovakvi rječnici pomažu.

Prisutne su pozdravili ravnateljica škole Sonja Martinek, gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić, koji je pohvalio ovakav rad i izrazio nadu da će Stubica uskoro imati i veliki kajkavski rječnik te predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Katarina Grgec, koja je obećala pomoć Ministarstva i u narednim projektima.

U prigodnom su programu sa svojim stihovima na kajkavskom jeziku sudjelovali učenici iz Male Kajkaviane Magdalena Blagec, Antares Jaić, Ema Hren, Patricia Jozić i Marta Drempetić Hrčić.

Inače, rječnik ima 150 stranica, a osobitost mu je da ima dva dijela: kajkavski s prijevodom na standardni hrvatski jezik i standardni hrvatski s prijevodom na kajkavski. Rječnik je privlačan i stoga što je ilustriran radovima bivših članica Male Kajkaviane Silvije Kraljić i Doroteje Kišur, a u sredini rječnika nalazi se i slikovni abecedar koji su izradili članovi Male Kajkaviane.

Ovaj rječnik je samo mali kamenčić u prilog očuvanju kajkavske baštine, kažu iz škole, a svi koju su radili na njemu nadaju se da će on ući u što više škola, knjižnica i domova i da će se koristiti kao omiljeni priručnik.