Prognostičar Kristijan Božarov najavio kakvu jesen i zimu možemo očekivati u Zagorju
Posljednjih nekoliko godina građani više i pažljivije nego ranije prate i očekuju vremenske prognoze, često i sa strepnjom, posebno za ljetnih mjeseci. Klimatske promjene donose nam pomalo ekstremne vremenske prilike te češće, jače i intenzivnije elementarne nepogode, a ‘toplinski valovi’ spominju se mnogo više nego prije kojih 10 – ak godina.
Ove ljetne sezone Zagorje je imalo sreće što se tiče olujnih nevremena i tuče. Iako ih je bilo, nisu bile tako strašne kao, primjerice, godinu ranije. Kakvo je zapravo bilo ovo ljeto u Zagorju, jesu li i nas dotakli neki ekstremi i što nas ove jeseni i zime očekuje, pokušali smo saznati od našeg prognostičara, Kristijana Božarova.
Iznadprosječno ljeto
Klimatološko (ili meteorološko) ljeto počinje s prvim danom lipnja i završava s posljednjim danom kolovoza.
- U ta tri mjeseca temperatura zraka je na području cijele Hrvatske, tako i u Zagorju, bila značajno iznad klimatološke normale. Time se ovo ljeto samo pridružilo nizu ljeta toplijih od prosjeka koja bilježimo posljednih desetak godina. Štoviše, ljeto 2024. bilo je dosad najtoplije ljeto u povijesti naših mjerenja. U Zagorju ta povijest mjerenja traje 50 do 70 godina, ali recimo u Zagrebu, duže od 150 godina. Dakle, ljeto je zaista pokazalo veliki broj vrućih dana pa je njegova srednja temperatura (tijekom lipnja, srpnja i kolovoza) bila oko 3 Celzijeva stupnja iznad normale! To možda ne zvuči puno, ali na razini od puna tri mjeseca to je iznimno veliko temperaturno odstupanje – ističe Božarov.
Pritom smo u lipnju u Hrvatskom zagorju barem imali prosječnu količinu kiše pa suša još nije uzela maha, dodaje. - Međutim, uz daljnje pojačanje vrućine tijekom srpnja bilježili smo i sve veći manjak oborina pa se to osjetilo, osobito u poljoprivredi. Vrućina je kulminirala sredinom kolovoza, onda kad se već očekuje slabljenje ljeta, ali ni to više nije kako je nekoć bilo. Osmi mjesec pokazao je i najveći manjak kiše pa se može reći da je to bio i vrhunac ljeta 2024. – zaključuje Božarov. Kako smo i rekli, mi smo još imali sreće.
- Još je gora situacija bila u Slavoniji gdje je ljeto bilo značajno sušnije nego kod nas na sjeverozapadu zemlje, a temperature su bila još više nego ovdje. Stoga su na istoku Hrvatske zabilježene najveće štete u poljoprivredi, osobito kod kukuruza i šećerne repe, ali i u drugim oblicima uzgoja – kaže prognostičar. Božarov napominje da trend sve toplijih ljeta zabrinjava jer su potrebne i sve veće i skuplje prilagodbe novoj klimi kako bismo očuvali poljoprivrednu proizvodnju, a veliki i dugotrajni valovi vrućina sve više utječu i na zdravlje ljudi i životinja.
Jesen i zima
-Prognozu za jesensko i zimsko razdoblje ispred nas je teško dati u smislu neke preciznosti. Većina prognostičkih proračuna pokazuje da bi i jesen, a vjerojatno i zima, u globalu trebale biti toplije od prosjeka s manje snježnih oborina od normale. To, naravno, ne znači da ni ove zime neće biti snijega, ali ako se uspoređujemo sa zimama prije 2000. godine, onda će količina snijega i dalje biti manja od tih zima iz dalje prošlosti. Vjerojatno će se dogoditi neka hladnija razdoblja, ali sveukupno gledano, tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj i veljača) vjerojatno će biti topliji od prosjeka – najavljuje Kristijan Božarov.
