'Prošla je godina u Hrvatskoj bila najtoplija u povijesti mjerenja, a ekstremno vrijeme postat će sve češće i opasnije'

Mladi prognostičar portala Kad će kiša Kristijan Božarov poznat je gotovo svim Zagorcima. Njegova vremenska prognoza se čita u novinama i na portalima, ali i sluša na radijskim postajama. Prije svega, meteorologija je njegova ljubav, ali i život. Rekao nam je da ga vremenska prognoza i događaji na nebu zanimaju od kad se rodilo. Još prije nego što je krenuo u osnovnu školu počeo je voditi svoj meteorološki dnevnik i svakodnevno zapisivati kakvo je bilo vrijeme, a kad je na dnevniku na televiziji vidio nekakve anticiklone i ciklone pitao je majku što je to. Ona mu je objasnila da je „ciklona ružno, a anticiklona lijepo vrijeme“. Kiki se s time nije složio jer je zapravo uvijek volio kišu, snijeg i vjetar, ono što većina ljudi baš i ne voli. Za naše čitatelje na početku 2020.godine donosi pregled meteorološke godine i odgovara na pitanje je li vrijeme poludjelo.

ZL: Kakva je bila godina u meteorološkom smislu? Znamo da nismo imali proljeće u pravom smislu riječi već odmah ljeto, pa smo imali iznimno toplu jesen… Što je razlog takvih klimatoloških promjena?

BOŽAROV: 2019. godina je, prema prvim podacima dostupnima u bazi Ogimeta, na čak 12 meteoroloških stanica u Hrvatskoj bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. To su Zagreb (Grič i Maksimir), Puntijarka (Sljeme), Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Osijek, Gospić, Zavižan, Slavonski Brod, Gradište kraj Županje i Knin. I u Hrvatskom zagorju godina je bila rekordno topla ili posve izjednačena s rekordnom 2018. tako da smo u sličnoj situaciji kao i preklani. Zima je bila izuzetno blaga, sunčana i topla s tek nekoliko snježnih dana. Proljeće je stiglo brzo i naglo, a jedino je svibanj bio hladniji i kišniji mjesec. Ljeto prilično žestoko, vruće i sunčano, a zatim je stigla sušna i topla jesen.

ZL: Što se vi zabilježili kao najneobičnije u ovoj 2019. godini?

BOŽAROV: Osim već kroničnog nedostatka snijega i hladnoće, možda je najzanimljiviji meteorološki događaj 2019. godine bio vrlo kišovit i hladan svibanj. Na čak 10 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a u svibnju je izmjerena nova rekordna količina oborine. Hladna fronta sa sjevera Europe se tijekom nedjelje 5. svibnja spustila i do naših krajeva. Prodor hladnog zraka je intenzivirao ciklonu nad Genovskim zaljevom, a ona se preko Jadrana premještala dalje na istok. Već od jutra je na zapadu zemlje osjetno zahladilo, pa je kiša u višem gorju prešla u snijeg. Prijepodne je snijeg padao na Sljemenu, Ivanščici, zabijelili su se i viši dijelovi Gorskog kotara (Platak), Velebit, a poslijepodne je snijeg padao i na vrhu Učke. U ponedjeljak 6. svibnja na Zavižanu je izmjereno 17 cm snijega (dan ranije izmjereno je bilo 3 cm „starog“ snijega), na Puntijarci 4 cm, na Plitvicama 3 cm, a u Pargu 1 cm. Početak druge dekade svibnja protekao je uz ekstremne vremenske prilike. Sredozemna ciklona Rea donijela je obilne oborine, jak i olujan sjeverni i sjeveroistočni vjetar u unutrašnjosti, a na Jadranu je puhala olujna i orkanska bura. Prema podacima DHMZ-a, objavljenih u posebnom priopćenju o nevremenu u Hrvatskoj, najjači udar vjetra (do 10 sati u ponedjeljak 13. svibnja) na meteorološkoj postaji Zagreb Grič je iznosio 101 km/h. Još neki izmjereni udari vjetra: Desinić 86 km/h, Krapina 83 km/h, Zagreb Maksimir 80 km/h, Sisak, Križevci 75 km/h.

ZL: Imamo dojam i da nas prati trend toplih zima. Možemo li očekivati takvu i ove sezone?

BOŽAROV: Ne prati nas samo trend toplih zima nego toplih godina. Od devedesetih naovamo klima se dosta ugrijala. Skoro da imamo situaciju da svaka sljedeća godina smijeni onu prethodnu na mjestu najtoplije. To je povezano s globalnim zatopljenjem koje je prisutno diljem našeg planeta. Ako se ostvare prognoze globalnih klimatskih modela, takav trend bi se mogao nastaviti i sljedećih godina, odnosno desetljeća. To će postati problem s kojim ćemo se morati suočiti ozbiljnije nego do sada.

ZL: Južina u prosincu, znači li to zato hladan siječanj, veljaču i već proljetni ožujak?

BOŽAROV: Nema naznaka da bi određeni tip vremena značio nešto za budućnost, za sljedeći mjesec ili godišnje doba. Ranije se u pučkoj meteorologiji vjerovalo da vrijeme na određeni dan najavljuje kakvo će vrijeme biti u nekom sljedećem razdoblju. Primjerice, izreka: „Četvrti travnja što nam daje, četrdeset dana traje“ ili da 12 dana između sv. Lucije i Božića najavljuje kakvo će vrijeme biti u 12 mjeseci sljedeće godine. Ni ranije, a ni sada u tom vjerovanju nema znanstvenog temelja. Događanja na vremenskoj pozornici su teško predvidiva u budućnosti i ne možemo zaključiti da će nakon toplog prosinca doći hladan siječanj. Prošle zime smo imali sve zimske mjesece blage i bez većeg snijega. Hoće li tako završiti i ova zima, ne znam.

ZL: Je li vrijeme poludjelo ili ovo normalni prirodni proces?

BOŽAROV: Posljednjih 20-30 godina vrijeme naginje ka sve toplijem. Sve više topline u atmosferi može značiti i sve više energije za raznorazne ekstremne prirodne procese. Jače oluje, ekstremnija sušna razdoblja nakon kojih dolaze poplave i sl. Svega toga je bilo i u prošlosti, ali u zadnja 2-3 desetljeća takvih ekstrema je sve više. Prema predviđanjima nekih klimatologa, takvo ekstremno vrijeme postat će sve češće i opasnije.

ZL: Koliko dugoročno unaprijed možemo dati vremensku prognozu?

BOŽAROV: Pri izradi svih vremenskih prognoza koriste se znanstvene metode matematike, fizike i geofizike. Pri tome kratkoročnim prognozama vremena nazivamo one do 3 dana unaprijed, srednjoročne su do 7 ili 10 dana, a sve preko toga nazivamo dugoročnim prognozama (mjesečnim ili sezonskim). Naravno, kratkoročna prognoza je najuspješnija i najdetaljnija. U njoj možete saznati predviđanja o temperaturi, vjetru, oborinama, oblacima i drugim meteorološkim elementima važnima za djelokrug čitavog ljudskog društva. Njihova točnost do četvrtog dana unaprijed danas je jednaka onoj kakva je bila točnost prognoze za sljedeći dan prije 30 godina! Dakle, napredak u točnosti je znatan. Srednjoročne prognoze su nešto nesigurnije jer je i razdoblje njihove primjene dalje. One nisu više tako detaljne pa se može reći da ugrubo najavljuju određene atmosferske procese koji se očekuju nad nekim područjem. Dugoročne nam pokušavaju dati okvirnu sliku hoće li neko daljnje razdoblje biti u pozitivnom ili negativnom otklonu u odnosu na prosječne vrijednosti tog područja.