Pruga Savski Marof -Kumrovec ponovo u prometu potkraj godine?
Autor
Ivo Šućur
Željeznički promet u Krapinsko-zagorskoj županiji ima 120-godišnju tradiciju, ali njenih stotinjak i nešto kilometara pr
O tome smo razgovarali sa savjetnikom generalnog direktora Hrvatskih željeznica, dr. sc. Ivanom Švaljekom, voditeljem i koordinatorom gradnje ove pruge.
Tehnička dokumentacija s građevinskom dozvolom konačno je u rukama Hrvatskih željeznica - suinvestitora i izvođača radova na pruzi Savski Marof - Kumrovec. Očekuje se samo ishod bilaterarnog tehničkog dogovora predstavnika vlade Republike Slovenije i Republike Hrvatske te Slovenskih železnic i Hrvatskih željeznica, pa da se prekinuti remontni radovi na ovoj važnoj željezničkoj prometnici, koja na nekoliko mjesta prelazi granicu sa Slovenijom, nastave.
Podsjetimo, remontni radovi su tekli od lipnja 2006. godine, a prekinuti su 15. rujna iste godine. Na upozorenje slovenske policije iz Brežica, hrvatski radnici obustavili su radove na dionici pruge Harmica - Vukovo Selo, gdje pruga na nekoliko mjesta prolazi kroz slovensku katastarsku općinu.
To su kratke dionice od 120, 240 i 140 metara, ukupno 540 metara, a uvjetovane su meandrima rijeke Sutle, na koje, za vrijeme zajedničke države Jugoslavije, nitko nije obraćao pažnju. Radovi su privremeno obustavljeni iz preventivnih razloga i u duhu međudržavnog dogovora o izbjegavanju incidenata.
Spora administracija, spore pruge
- Pripreme za modernizaciju pruge Savski Marof -Kumrovec koja je sagrađena između 1955. i 1960. počele su prije nepunih 5 godina. Imali smo projekt koji je bio osmišljen na način da u revitalizaciji kompletne pruge sudjeluju kako HŽ tako isto i lokalne uprave i samouprave na čelu sa Županijama. Na žalost, dogovor nije proveden do kraja, pa su zbog nedostatka novca radovi koji su počeli u mjesecu svibnju 2005. godine morali biti prvi puta prekinuti.Ustvari, nije ni bilo razloga da se ta pruga zatvori, jer je nakon smrti Tita 1980. godine, na neki način bila zanemarena. Nije se u nju ulagalo, a tekuće održavanje nije bilo onakvo kako je to propisano za lokalne i regionalne pruge. Ona je jednostavno propadala sve dok 1991. godine nije napravljen remont pruge na potezu od Kumrovca do Vukovog Sela u dužini od 23 km, dok dionica pruge od Savskog Marofa do Vukovog Sela od 8,8 km nije bila remontirana. Sada treba pod hitno remontirati i tu preostalu dionicu, ponovo iskolčiti drugi i treći kolosijek, jer su HŽ posredstvom saborskog zastupnika Ivana Jarnjaka i pomoćnika ministra za promet Branimira Jerneića osigurale sredstva za ugradnju najnovijih sigurnosno-signalnih uređaja na kolodvorima u Kumrovcu, Klanjcu i Vukovu Selu- kaže dr. Švaljek.
Vukovo Selo će, dodao je, postati novi okretni terminal, zadnja točka na toj pruzi koja će biti uključena u čisti gradski promet. Na njoj je predviđena elektrifikacija. Lani je kompletno završena dionica od Savskog Marofa do Sutle i danas na tom potezu vozi 14 parnih vlakova. Imali su, kaže, najbolje namjere da do 17. lipnja, kada Brdovec slavi svoj općinski praznik, stići s elektrifikacijom i do Harmice odnosno carinskog prijelaza između Slovenije i Hrvatske.
- Dugo smo čekali građevinsku dozvolu koja se sporo spuštala od državne, preko županijske do lokalne administracije. Konačno možemo započeti pregovaranje i dogovaranje oko nastavka radova na elektrifikacije dionice od Sutle do Harmice. Nadamo se da ćemo tu dionicu pustiti pod napon potkraj rujna o.g. tim više, jer je pri kraju i izgradnja elektrovučne postajnice koja se gradi u Zaprešiću. Ona će osigurati dovoljan napon kompletnog voda do Vukovog Sela, ali i za prugu Zasprešić - Zabok, čija elektrifikacija počinje iduće godine. Početkom lipnja imali smo radni sastanak s našim kolegama iz Slovenije odnosno s najvišim predstavnicima Slovenskih železnic. Oni nemaju ništa protiv da se ta pruga što prije obnovi i pružaju nam punu podršku u tome. Posebno je za ponovnu uspostavu željezničkog prometa pruge uz Sutlu zainteresiran Zdravko Počivavšek, direktor Termi Olimia d.d. u Podčetrtku, smatrajući da bi ta pruga mnogo doprinijela većem razvoju turizma i međususjedskih odnosa koji su gašenjem te pruge umrtvljeni. Vlakom bi se prijelaz granice obostrano pospješio i umnožio.
Alternativa od međunarodne važnosti
- Sjećate se kada je prije tri godine Zidanom Mostu u Sloveniji bio poplavljen i željeznički promet otežan. Smatram da je pametno razmišljanje državne institucije i uprave Slovenskih železnic da pruga Zagreb - Savski Marof - Kumrovec postane alternativni željeznički pravac između dviju zemalja i proglasi se pomoćnom prugom desetog međunarodnog prometnog koridora. To bi omogućilo razvoj lokalne i prekogranične suradnje. Ova pruga dobro bi došla pogotovo jer Slovenci kane uskoro krenuti s kompletnom rekonstrukcijom čvorišta u Zidanom Mostu kao i magistrane pruge Ljubljana – Zagreb - posebno ističe.
Odnosi između Hrvatskih i Slovenskih željeznica inače regulirani su Sporazumom između Vlada dviju država o obavljanju željezničkog prometa preko državne granice koja vrijedi od 2002. godine, te Privremenim sporazumom o graničnom željezničkom prometu od 1996. godine. Tako jedan od priloga regulira odnose i na dotičnoj pruzi - dionice Klanjec - Kumrovec - državna granica - Imeno, gdje granica na nekoliko mjesta presijeca prugu, na način da 4 mosta i jedan tunel koji se nalaze na teritoriju Republike Slovenije održavaju Hrvatske željeznice, a jedan most na teritoriju Republike Hrvatske održavaju Slovenske železnice. Predmetna dionica pruge između Savskog Marofa i Klanjca, u oba spomenuta sporazuma nije posebno tretirana, jer je za nju utvrđena nadležnost Hrvatskih željeznica u svezi s eksploatacijom i održavanjem, bez obzira na katastarsko stanje čestica kojima pruga prolazi. Kako se pruga gradila prije nego su određivane granice novih država, željezničari su za to morali naći rješenje kroz bilaterarne sporazume.
Nema vlaka, nema života
Stanovništvo koje gravitira na ovu prugu, osobitro na području Kraljevca, Klanjca, Kumrovca i Zagorskih Sela zanima kada će ponovo moći sjesti u vlak, u popularni «kumrovčak» i odvesti se u željenom pravcu. Lokalne vlasti stalno upozoravaju da od kako je vlakovni prijevoz ukinut broj stanovništa se stalno smanjuje, jer mladi ljudi u potrazi za boljim životom nepovratno odlaze u veća središta.
- Mislimo da ćemo do kraja ove godine renovirati kompletnu prugu. Tada će na potezu od Kumrovca do Imenog voziti nekoliko dizel-motornih vlakova. U početku s jednostrukim garniturama. S obzirom na sadašnju situaciju, do ponovnog pokretanja prometa, dok se ljudi ponovo priviknu da je ponovo došao vlak i da ga zavole kao nekada. Ne znači da taj vlak s dizel motorkom i jednostrukom ili višestrukom garniturom, ne može «peglati» i cijeli dan, ako treba i 15 puta voziti gore-dolje, samo da nam svi putnici, ali i poslovni ljudi u lokalnim poduzetničkim zonama na tom potezu budu zadovoljni - zaključio je dr Ivan Švaljek.
Očito, kumrovečka pruga s ovom revitalizacijom neće biti ona stara. Bit će najmodernija pruga, osposobljena za brzine od 120 km, ali s ograničenjem vožnje na 100 km/sat, s najnovijim osiguranjem S-3 u kolodvorima Vukovo Selo, Klanjec i Kumrovec. Time će ovi krajevi dobiti mnogo u prometnoj otvorenosti, tim više što će Zagreb opet biti gotovo na dohvat ruke. Novi pisak našeg popularnog «kumrovčaka», dakle, možemo očekivati sredinom prosinca ove godine, s novim voznim redom.
