Prva farma pčela u Zagorju

pčele).JPG

Vlasnik OPG – a Nikola Vrđuka dosad je u projekt uložio oko 100 tisuća kuna, a ovih je dana potpisao ugovor s Krapinsko – zagorskom županijom koja će mu projekt, kroz natječaj za mjere ruralnog razvoja, sufinancirati sa 30 tisuća kuna.

 Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vrđuka, koje se već trideset godina bavi proizvodnjom meda, krenulo je u novi projekt uspostavljanja pčelarske farme. Radi se o posve novom konceptu, u kojem se pčelama omogućuje prirodna ispaša, sjetvom medonosnog bilja, čime se povećava dobivena količina meda i do tonu godišnje, ovisno o veličini zasijane površine.

Vlasnik OPG – a Nikola Vrđuka dosad je u projekt uložio oko 100 tisuća kuna, a ovih je dana potpisao ugovor s Krapinsko – zagorskom županijom koja će mu projekt, kroz natječaj za mjere ruralnog razvoja, sufinancirati sa 30 tisuća kuna. – Danas pčelinje zajednice funkcioniraju u sklopu ekosustava, za što je Zagorje dobar teren. Ipak, prirodne ispaše nedostaje. Tu su bagrem i kesten, no ono što je nekad bila livada, danas je trnje, kupinje i šuma bez cvijeta. Zbog toga mnogi pčelari, osim stacionarnog na jednom mjestu, koje daje manje prinose, prakticiraju i seleće pčelarstvo, koje je izuzetno intenzivno i za njega je potrebno puno više vremena – pojasnio je Vrđuka.

Obzirom da mu je pčelarenje hobi, odlučio se na stacionarno, a pčelarska farma čini se kao dobar koncept kojim može povećati proizvodnju. Odlučio je napraviti površinu pčelama za ispašu te je kupio zemlju u Dobrim Zdencima. Osim pomoći Krapinsko – zagorske županije, uskočila je i Općina Gornja Stubica čišćenjem prilaznog puta, a nakon krčenja, uređenja i oranja, na površini od 3 hektra sada raste facelija. Biljka koja cvate ljubičasto – plavim cvijetom, a iako nalikuje korovu, izuzetno je medonosna.

– Prinos meda bi trebao biti od 500 kilograma do tonu po hektaru. Plasman nije problem, kaže. – Više me ne zanima prodaja u Hrvatskoj, sav med plasiram u Njemačku, a ni s novim količinama koje dobijem ovim ulaganjem, prodaja neće biti problem – rekao je Vrđuka, koji zasada surađuje s njemačkim tržištem, odnosno hotelima koji kupuju med za konzumaciju u svojim restoranima, poklone gostima ili pak prodaju.

NAjčitanije