Prvi hrvatski redarstvenici bili su prva oružana postrojba u RH
Udruga ''Prvi hrvatski redarstvenik'' 28. obljetnicu proslavila u Zaboku i Mariji Bistrici
Ove godine, proslava 28. obljetnice obilježavanja osnivanja prve dobrovoljačke oružane postrojbe nastale na području Republike Hrvatske nakon provedenih prvih višestranačkih izbora „Prvi hrvatski redarstvenik“ održana je na području Krapinsko-zagorske županije i to u subotu 4. kolovoza. Obilježavanje pod pokroviteljstvom Krapinsko – zagorske županije počelo je ujutro polaganjem vijenaca na spomen obilježje u Zaboku kod zgrade Policijske uprave Krapinsko - zagorske. Središnja proslava održana je pak u Mariji Bistrici. U Svetištu Majke Božje Bistričke prvi hrvatski redarstvenici i njihovi gosti prisustvovali su svetoj misi, koju je predslavio fra. Ante Vučković, a u Bluesun hotelu Kaj održana je Svečana akademija, koju je izvedbom himne ''Lijepa naša'' otvorila Klapa ''Bistrica''. Govornički dio akademija otvorio je predsjednik Udruge PHR – podružnice KZŽ-e Ivan Babić, koji je podsjetio na obol Zagoraca okupljanju i djelovanju prvih hrvatskih redarstvenika, a nakon njega skupu se obratio i Predsjednik središnjice Zdravko Lončar. I Lončar i govornik nakon njega, prvi zapovjednik tečaja prvih hrvatskih redarstvenika Marko Lukić, u vrlo emotivnim nastupima, prisjetili su se osnivanja i ratnog puta članova postrojbe, osvrnuvši se na problem koji ih muči već dugi niz godina, a to je nepriznavanje statusa prve oružane postrojbe u Hrvatskoj. Naime, 5. kolovoza 1990. godine, na poziv dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, okupila se na policijskoj akademiji mladež domovinske i iseljene Hrvatske, njih 1763. Tri dana kasnije posjetio ih je i sam Tuđman, a iz te postrojbe nastali su svi rodovi hrvatske policije i vojske. 28 godina kasnije članovi nisu zadovoljni svojim statusom i to su i ovom prilikom ponovili, pa i kroz obraćanje Darka Rukavine, prvog zapovjednika 1. gardijske brigade Tigrovi. Stoga su i pozvali prisutne goste, izaslanike najviših hrvatskih dužnosnika da pomognu u rješavanju tog problema.
Izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović bio je župan KZŽ-e Željko Kolar, koji je čestitajući 28. rođendan udruge, izrazio zadovoljstvo što se on obilježava u Zagorju i napomenuo kako je pokroviteljstvo prihvatio i prije nego je saznao da će imati čast biti izaslanik predsjednice. U osvrtu na spomenute probleme rekao je kao sve kreće od obrazovanja. ''Ne mogu nam djeca u školama učiti više o Rimskom carstvu nego o Domovinskom ratu'' – istaknuo je Kolar i podsjetio da kad zakaže sustav, stvari u svoje ruke preuzimaju drugi. Tako su braniteljske udruge pokrenule brojne projekte, kroz koje sami branitelji djecu u školama pričaju istinu o domovinskom ratu. Kolar je obećao da će osobno predsjednici prenijeti problem koji muči članove udruge. Istina je bila često spominjana na svečanoj akademiji, na kojoj su govorili i izaslanik načelnika PU KZ Mladen Hrastinski, izaslanik ministra unutarnjih poslova RH i ravnatelja policije Vjekoslav Božinović, kao i izaslanik ministra branitelja RH, pomoćnik ministra Dinko Tandara. Predsjednica skupštine KZŽ-e Vlasta Hubicki uz čestitke na obljetnici, podsjetila je da su Zagorci uvijek bili spremni pokazati ljubav prema Domovini, a izaslanike visokih dužnosnika pozvala je na djelovanje kako bi UPHR dobila ono što je pripada, status prve oružane postrojbe u RH. U ime domaćina pozdrave je uputio načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, koji je podsjetio da je među prvim hrvatskim redarstvenicima bio i 31 Zagorac, a među njima i njih 10 s područja Općine Marija Bistrica. Saborski zastupnik Žarko Tušek, također obećavši djelovanje u smjeru rješavanja problema udruge, pozvao je na jedinstvo, koje je nedavno iskazala i hrvatska mladež, koja se još nije ni rodila kada su u akcije kretali prvi redarstvenici, a na primjeru slavljenja uspjeha nogometne reprezentacije pokazala je s koliko ljubavi i emocija voli svoju zemlju. Za sam kraj Klapa ''Bistrica'', u kojoj pjeva i jedan prvih hrvatski redarstvenik, Ivan Gabud, izvela je dvije domoljubne pjesme, ''Tvoja zemlja'' i ''Lijepa li si'', što ionako vrlo emotivnom skupu dalo dodatnu snagu, pa su se u završnoj pjesmi Klapi pridružili svi u dvorani, mnogi od njih i sa suzom u oku.