Samo jedan grad u Zagorju nema poreza na kuće za odmor

Novom poreznom reformom, Vlada je omogućila jedinicama lokalne samouprave za povećaju stopu poreza na kuće za odmor. Obzirom da se taj porez odnosi na vlasnike kuća za odmor, vikendica, kleti i nekretnina u svom vlasništvu, a koje koriste povremeno, a ne za stanovanje, poneki pribjegavaju tome da ne prijavljuju svoje 'povremene' nekretnine upravo kako bi izbjegli plaćanje ovog poreza. Da bi netko dokazao da ne koristi kuću samo za odmor, mora imati dokaz o prebivalištu na toj adresi i na istoj primati račune od komunalnih poduzeća, ali i potvrdu liječnika opće prakse, iz koje je vidljivo da osoba tamo stanuje i kod tog liječnika dolazi na preglede. U tom slučaju, dokazano je da se kuća ne koristi samo povremeno, za odmor, i tada se porez ne plaća.

Što je porez na kuće za odmor i tko ga donosi

Mnogi su se liječnici obiteljske medicine požalili kako im brojni pacijenti dolaze i traže da im izdaju takve potvrde, nekad s razlogom, ali mnogo puta i ne, što ih stavlja u nezavidan položaj. Odlučili smo stoga provjeriti kakvo je stanje u Krapinsko – zagorskoj županiji po pitanju naplate poreza na kuće za odmor, imaju li naši gradovi i općine problema s naplatama te jesu li dizali stopu tog poreza, za koji je zakonski određeno da može iznositi maksimalno 5 eura po metru kvadratnom kuće, odnosno objekta. S upitom smo se javili na adrese 32 jedinice lokalne samouprave u našoj županiji, a u članak su uključene sve od kojih smo dobili odgovore. Kao što je već spomenuto, svaka zgrada, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski, smatra se kućom za odmor. Prema odredbama zakona, porez na kuće za odmor je opcijski porez, što znači da općine i gradovi svojom odlukom odlučuju uvode li poreze na kuće za odmor, kao i njihovu visinu. Točnije, porez na kuće za odmor određuje se odlukama o gradskim i općinskom porezima koje donose gradska, odnosno općinska vijeća. Zagorske općine i gradovi u posljednje vrijeme uglavnom nisu mijenjali stopu tu poreza. Od onih koji su imali promjene jesu Radoboj (povećanje s 10 kn po kvadratu na 2 eura), Donja Stubica (povećanje s 1,59 eura na 2,50), Stubičke Toplice (povećanje s 1,59 na 3,00) i Pregrada.

Najviše i najniže stope u KZŽ

Najveća stopa poreza plaća se u Pregradi (3,50 eura), zatim Desiniću i Stubičkim Toplicama, gdje je visina 3 eura po kvadratu. Najmanje se pak plaća u Budinščini (0,60 eura) te Zlatar Bistrici, Bedekovčini, Mariji Bistrici i Mihovljanu gdje je stopa 1,33 eura, kao i Zlataru, gdje je 1,39. Najviše objekata koji podliježu plaćanju poreza na kuće za odmor je u Zlataru (896), Stubičkim Toplicama (565) i Mariji Bistrici (478), a najmanje u Kumrovcu (8 + hostel) i Kraljevcu na Sutli (36). Dodajmo i da, ovisno o odredbama Općina i Gradova, negdje u taj porez ne spadaju kleti. – Općina Mihovljan na svom području ne oporezuje kleti, jer su to u svakom smislu riječi baš kleti, odnosno objekti namijenjeni za poljoprivredne djelatnosti – pojasnili su u Općini, a sličnu napomenu dali su i u Gradu Donja Stubica, gdje se kleti također ne zadužuju za porez, kao ni u Stubičkim Toplicama.

Grad bez poreza

U Klanjcu se porez na kuće za odmor plaća u visini od 1,59 eura za kuće stečene nasljedstvom, a starije od 50 godina porez iznosi 0,66 eura. Imaju prijavljenih 134 kuće za odmor te je lani u gradski proračun na temelju toga stiglo 9.576,80 eura, a pokrenut je i postupak revizije zaduženih objekata. U Gradu Zaboku taj porez iznosi 1,99 eura i Grad od toga godišnje uprihoduje oko 21 tisuća eura, obzirom na 314 prijavljenih kuća za odmor. Porez u Zlataru iznosi 1,39 eura, no prijavljeno je najviše, čak 896 objekaza za koje postoji obveza plaćanja te su lani uprihodili 38.703,96 eura od tog poreza. Oroslavje ima stopu poreza od 1,46 eura po kvadratu, a na prijavljenih 440 objekata urpihoduje godišnje oko 28 tisuća eura. Donja Stubica u proteklih je godinu dana povisila stopu poreza na 2,50 eura po kvadratu. Na 350 prijavljenih kuća za odmor lani su uprihodovali 28.074,25 eura. Stropa se mijenjala i u Pregradi, gdje sada iznosi 3,50 eura, najviše u županiji. Prijavljene su 153 kuće za odmor, no Gradu je u proračun od tog poreza lani stiglo svega 5.805,61 eura. Kad smo već kod gradova, dodajmo svakako da je Grad Krapina porez na kuće za odmor ukinuo. Porez na kuće za odmor plaćao se u iznosu od 15 kuna/m² korisne površine kuće za odmor godišnje, a obračunavao se za površinu preko 20 m² korisne površine. Prihodi od poreza na kuće za odmor kretali su se na godišnjoj razini oko 14.000 kuna, a bilo je 79 obveznika. – Odlučili smo građanima olakšati situaciju i išli smo u smjeru da smo smanjili većinu poreza, a nikad nismo uvodili ni prirez. Nema kod nas vikendaša s apartmanima i vikendicama kao na moru – istaknuo je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, koji je jedan od rijetkih koji su ukinuli porez na vikendice.

Problem evidencije i naplate

Što se tiče općine, u Kumrovcu porez iznosi 2,50 eura, u Kraljevcu na Sutli 1,85 eura, Svetom Križu Začretju 1,59 eura, Bedekovčini 1,33, kao i Mihovljanu, Zlatar Bistrici i Mariji Bistrici. U Desiniću je 3 eura po kvadratu, u Radoboju 2 eura, Stubičkim Toplicama 3 eura, a u Budinščini najmanji, 0,67 eura po kvadratu. Neki od općina i gradovi istaknuli su i kako imaju probleme s onima koji ne prijave kuće za odmor, bez obzira što za to postoji zakonska obveza. Zbog toga se, kao primjerice u Gradu Zaboku i Općini Bedekovčina, tijekom godine ažurira baza podataka obveznika plaćanja. Problema kod evidencije i naplate ovog poreza imao je i Grad Zlatar, zbog čega je bio pokrenut postupak izmjere svih objekata na području grada. – Postupak izmjere je zbog financijskog troška trajao nekoliko godina te je prošle godine završen te se došlo do brojke od 896 aktivnih objekata za koje postoji obveza plaćanja poreza. I u Općini Kraljevec na Sutli kažu kako većina ljudi ne dostavi podatke za svoje nekretnine poreznoj upravi i tako izbjegavaju plaćanje takvog poreza, no i tamo su krenuli u reviziju. U Općini Marija Bistrica, kažu, problema s naplatom uvijek ima te se za iste provode prisilne mjere naplate, a što se tiče novih objekata koji još nisu prijavljeni, njih najčešće otkrivaju obilaskom terena. Unatoč tome, postotak naplate uglavnom je svugdje visok. Naravno, svugdje ima onih koji pokušavaju to izbjeći, jer im je to još samo jedan namet kojega nisu tražili, primjerice ako su neku kuću, vikendicu dobili i nasljeđe. No, obveza je za sve jednaka. Porezna uprava pozvala je građane da do kraja mjeseca ožujka prijave svoje nekretnine za odmor, a ako to ne učine, gradovi i općine morat će se baviti detektivskim poslom, evidentirati takve objekte i prijaviti ih umjesto vlasnika te im, jednako kao i svima, izdati uplatnice za plaćanjem poreza.