Sanaderova Vlada radi protiv siromašnih
SDP je u Zaboku održao tiskovnu konferenciju na kojoj su o aktualnim financijskim, zdravstvenim, političkim i drugim pit
Izdajnički financijski pokazatelji
Dragica Zgrebec govorila je o javnim financijama te pokazateljima koji govore o rezultatima HDZ-ove Vlade u tri godine mandata.
- HDZ je došao na vlast uz parolu „Pokrenimo Hrvatsku“, no to se pretvorilo u „Zaustavimo Hrvatsku“. Sjećate se i jamstvenih kartica. I tu se Sanader pokazao kao loš jamac. Jaki su na riječima, a ne i na djelima. Od želja i lijepih brojki se ne može živjeti. Zato trebaju priznati da je vlada neuspješna – rekla je zastupnica Zgrebec i dodala da je 2000. koalicija preuzela vlast s negativnom stopom od 1 posto, dok je stopa gospodarskog rasta 2002. bila 5,6 posto, 2003. 5,3 posto.
- Prve godine Sanaderove Vlade rast je bio 3,7 posto, prošle 4,3 posto. U raspravi o rebalasnu premijer je govorio o 6 posto u prva tri mjeseca, ali u rebalansu se nije promijenila stopa od 4,3 posto u 2006. Da je zadržano 6 posto imali bi 6 milijardi kuna više u proračunu – nastavila je Dragica Zgrabec.
Govoreći o standardu rekla je kako je do 2003. godine rast plaća i mirovina bio 7,2 posto uz inflaciju od 2 posto. U drugoj godina mandata ove Vlade, mirovine rastu 3,7 posto, plaće 5,5 posto, a inflacija je 3 posto i više uz neke objektivne okolnosti. Tendencija je porasta troškova u zdravstvu i školstvu. Nezaposlenost je 2000. bila 400.000 ljudi, 2003. ispod 300.000, dok se danas kreće između 307.000 i 314.000 ljudi. U 4 godine Račanove Vlade broj zaposlenih porastao je za 77.000. U dvije godine HDZ-ove vlade 11.000 s time da je od toga 6.000 ljudi zaposleno u državnim službama.
Kreativno tumačenje statistike
- Zaduženost o kojoj se toliko govorilo narasla je na 107 milijardi. Javni dug iznosi 27 milijardi eura. Država se mjesečno prije zaduživala 208 milijuna uz brojne investicije i gradnju autocesta. Danas kad su investicije zamrle, mjesečno se zadužuje 246 milijuna eura. Država ponovno postaje generator nelikvidnosti. Dug u zdravstvu iznosi 6 milijardi kuna. Prihodi u proračunu su povećani za 900 milijuna kuna, ali je pitanje hoće li se lokalni proračuni realizirati u planiranim okvirima. Sanader i Vlada žive u uvjerenju da se kreativnim tumačenjem statistike može uljepšati situacija. No, vrijeme je da neuspješna Vlada na izborima bude zamijenjena – završila je Dragica Zgrebec.
Miroslav Korenika govorio je o pitanjima u zdravstvu i paketu novih zakona koji su usvojeni na 21. sjednici Sabora, kako je rekao, u vrijeme kad su bile isključene kamere.
- Na kraju Račanove Vlade plaćanja u zdravstvu su se ustabilila i računi su se plaćali u roku 180 dana. Danas se dugovi zatvaraju preko godinu dana. Zato se moralo ići na reprogram dugova. Osim toga Vlada je prihvatila novi kolektivni ugovor koji nije pratilo i povećanje limita. Novim paketom dodatno se opterećuju županije, a nemaju utjecaja niti na jedan vid upravljanja –rekao je Korenika uz podatak da je dug KZŽ oko 16 milijuna kuna.
Nogomet i zdravstvo
Da Vlada ne radi dobro, Korenika je ilustrirao podatkom da je umjesto 1,9 milijuna kuna za osiguranje poljoprivrednika i nezaposlenih, prošle godine uplaćeno tek 450.000 kuna. Zastupnik Korenika smatra da se dio dugova koji je oprošten nogometnim klubovima mogao naplatiti i usmjeriti u zdravstvo.
- Naše tri županije, Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska imaju 75 posto prosječne plaće. Na to im je nametnuta pristojba od 30 kuna. Vlada radi protiv siromašnih i zato nismo podržali paket zakona. Kad nova bolnica proradi doći se u pitanje njen posao jer Vlada ne daje dovoljno novca. Zdravstvena zaštita će biti nepristupačnija širokom krugu ljudi. Rad Županije će biti ozbiljno blokiran zbog generiranja troškova na koje ne mogu utjecati. Po Ustavu zdravstvena zaštita za sve građane mora biti jednaka –istaknuo je Korenika, uz pitanje zašto nije raliziran program prevencije zdravlja i zašto nisu formirani odbori za zaštitu na radu te zašto na to nisu reagirale inspekcijske službe.
-Tražimo da se kažu koji su kriteriji za dobivanje decentraliziranih funkcija. Na kraju ispada da se drugi razvijaju na račun naših županija – rekao je na kraju zastupnik Korenika.
Na njegovo se izlaganje nadovezala Sonja Borovčak.
- Na sastanku Povjerenstva za poslovanje bolnica i zdravstvenih ustanova koje vodi bivši ministar Andrija Hebrang, rečeno nam je da moramo formirati krizni menadžment i ukalupiti se u postojeća sredstva. Ali mi pitamo kako. Mjesečni limit nam je 6.400.000 kuna, a na plaće nam otpada 5.200.000 do 5.300.000 kuna. Za lijekove, potrošni materijal, hranu i drugo ostaje nam 1.100.000 kuna. Opća bolnica Zabok neće moći poslovati pozitivno. Dobivamo i nove obveze, a sve je i dalje centralizirano – rekla je Sonja Borovčak.
Inžinjering i korupcija
Tonino Picula sumnja da će se održati izvanredni izbori jer je do redovnih godinu dana i jer se po njegovim riječima premijer ne može pohvaliti pozitivnim koracima.
- Kriza u hrvatskom zdravstvu nije samo financijska, Hrvatskoj nedostaje 340 internista i 400 kirurga. Zdravstvo ima 120 milijuna minusa mjesečno. Pola milijuna ljudi živi ispod socijalnog minimuma, četvrt milijuna prima neki oblik socijalne pomoći. Glavna obilježja ove Vlade su inžinjering i korupcija – rekao je Picula i kao primjer pravog inžinjeriga naveo rebalans proračuna.
- U medijskom inžinjeringu prst treba uprijeti direktno u predsjednika Vlade kojem je stalo da retuširana slika stvarnosti bude prisutna u javnosti. Zbog toga su došle i prve packe iz Europe i najave Europske komisije da će pratiti što se događa u Hrvatskoj. Inžinjering na lokalnoj razini je proglašenje novih općina i gradova. Sada imamo skoro 600 jedinica lokalne samouprave koje povećavaju sliku opće nemoći – smatra Tonino Picula.
Govoreći o korupciji navodi podatak da je na listi korumpiranosti Hrvatska pala sa 67. na 70. mjesto iako je donesen plan za borbu protiv korupcije. Dokaz su po Piculi i upisi na fakultete gdje su diskriminirani napori da se djeca branitelja integriraju u hrvatsko društvo.
- Godinu prije izbora teško je dati ocjenu pet premijeru i tri Vladi kao što to govore neki mediji. Ocjena se mora približiti dovoljan jer je Sanader ipak izvršio neke korekcije u HDZ-u i obavio posao približavanja Europi, što mu se mora priznati. Kao premjer ne zaslužuje visoku ocjenu – ocjenjuje zastupnik Picula.
- Blizu smo točke kad treba napraviti kompletnu mobilizaciju. Odnos radnog i izdržavanog stanovništva blizu je odnosu 1:1. Imamo 1.450.000 zaposlenih i više od 1.100.000 umirovljenika i 300.000 nezaposlenih – navodi Picula i pita se gdje je tu odgovornost SDP-a.
- Želimo industrijalizirati Hrvatsku. Trebamo preustroj gospodarstva na izvoz, decentralizaciju, korijenitu reformu poreznog sustava i ravnomjerni regionalni razvoj. Vjerujemo u tu priliku, predstavit ćemo taj plan i želimo dobiti povjerenje birača. Nismo kritični samo prema HDZ-u. Predsjednica SSSH Ana Knežević tvrdi da nema prave socijaldemokratske opcije u Hrvatskoj. Mi pitamo zašto je tek 450.000 radnika sindikalno organizirano. Što je s milijun ostalih. Možda nisu zadovoljni s radom sindikata koji nisu Vladi u tri godine uputili niti jednu kritiku – završio je Tonino Picula.
Izvor: Zagorski list
