SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE: Župan poručio da se pregovara s dva dodatna investitora za pokretanje projekta Stubaki

Danas je u Krapini održana 13. sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije. Na samom početku održan je Aktualni sat, a svojim pitanjem ga je otvorio vijećnik Stjepan Ranogajec (HSP AS) Potužio se na problem, odnosno na kovertu koju je zaprimilo Antikorupcijsko vijeće Krapinsko-zagorske županije. – Na njoj nije bilo žiga na kojem piše kad je zaprimljeno i ne zna se tko je zaprimio, a bila je naslovljena na mene – rekao je Ranogajec dodavši kako se tu radilo o povredi tajnosti jer je po primitku, kuverta otvorena, a nije ju otvorio on na koga je bila naslovljena pa je Ranogajec rekao da će prijaviti nepravilnost. Župan Željko Kolar mu je odgovorio da je Krapinsko-zagorska županija najtransparentnija županija u Hrvatskoj te da nema razloga za brigu.

– Županijski djelatnici odgovorno rade svoj posao i ako se jednoj službenici potkrala pogreška da je otvorila kuvertu to nije kazneno djelo – rekao je Kolar jer kako je objasnio, na kuverti nije bilo naznake 'ne otvarati'.

Nina Gradiški Zrinski (ZDS) otvorila je pitanje vezano za sistematske preglede za zdravstvene djelatnike u zdravstvenim ustanovama. Naime, to je za svoje djelatnike omogućila Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, a po njezinom mišljenju to bi trebalo biti omogućeno i djelatnicima u drugim ustanovama. Župan Kolar je takvom prijedlogu dao punu podršku. – To odluku ne donosi Županija već strukovni sindikati i prvo bi o tome trebalo popričati sa sindikalnim povjerenikom i onda dati zahtjev upravnim vijećima ustanovama – odgovorio je Kolar.

Vijećnik Ivan Hren (HDZ) je zanimalo što je s projektom Stubaki. - Ja bih se osvrnuo, prošli je tjedan u novinama bil intervju sa gospodinom Andabakom, koji planira graditi pet hotela po Hrvatskoj sve skupa, ali nigdje Stubičke Toplice. Mislim što smo s projektom dal ide dal ne ide ili će to biti samo ipak biti bajka na dlanu - rekao je Hren.

- Gledajte kad iz vašeg usta izlazi ova bajka na dlanu to je osobito bajkovito. Posebno inspirira. Vi znate koja je Odluka Županijske skupštine i koji je rok investitoru da počne s gradnjom. Do petog mjeseca sljedeće godine molim vas nemojte mi više postavljati to pitanje. A i prošli put sam vam rekao da pregovaramo s dva potencijalna dodatna partnera koji bi se pokrenuo taj projekt. Kad ćemo imati detaljnije informacije koje bi nas približile tom cilju, rekao sam da ćemo odmah o tome obavijestiti Županijsku skupštinu - istaknuo je Kolar. - Nemam drugog odgovora na to, da je tako jednostavno dovesti investitore i ući u takvu veliku gradnju, mi bi imali hotela kao Istra, ali nemamo. Ali da ste čitali novine, pa da ste pročitali sve i da ste htjeli sve reći i da ste to dobronamjerno htjeli reći mogli ste pročitati da piše da Andabak prodaje kompletno sve što ima na moru i da će prebaciti financiranje na kopno, ali taj dio vam je pobjegao, a sljedeći put čitajte čitavi članak, a ja ne znam dal će prodati ili neće prodati - odgovorio je Kolar Hrenu.

Vijećnika Daniela Vnuka (HDZ) zanimao je odgovor na pitanje vezan za ovogodišnji Rally Kumrovec. Naime, potužili su mu se iz Autokluba Zagorje da su zatražili od Županije 9700 kuna za troškove startnine pa je iznos bio smanjen na 5 tisuća kuna, a taj iznos nije dobiven od Županije. Župan Kolar je odgovorio kako Županija zajedno s općinama Kumrovec i Zagorska Sela podržava spomenutu utrku no, kako kaže, ako netko zatraži željeni iznos, ne znači da će količinu iznosa i dobiti. – Imamo dobru suradnju s Autoklubom Zagorje i pomogli smo im, no ne u datom obujmu te ćemo se dogovoriti ispočetka – rekao je Kolar.

Vijećnika Dražena Čveka (HSS) zanimalo je u kojoj fazi je revitalizacija pruge Savski Marof-Kumrovec te ima li kakvih novosti po tom pitanju. – Dobili smo odgovor iz HŽ-a da revitalizacije pruge neće biti dok Hrvatska ne uže u Schengen – izjavio je Kolar.

Vijećnici Županijske skupštine usvojili su prijedlog 1. Rebalansa Proračuna Krapinsko – zagorske županije za 2019. Godinu. Rebalansom je usvojen proračun u iznosu od 268.774.741,80 kuna što je za 4.602.931,80 kuna ili 1,7% više u odnosu na prethodni plan koji iznosi 264.171.810,00 kuna. Kako je objasnio pročelnik Igor Cigula, promjene se prvenstveno odnose na uključivanje viška prihoda iz prethodnog razdoblja te na njegovu raspodjelu po programima odnosno aktivnostima. Uz to su načinjene korekcije na pojedinim kapitalnim projektima sukladno njihovoj realizaciji. Radi se o projektima koji će se završiti tekuće godine – energetska obnova škola, uređenje i opremanje ambulanti Doma zdravlja, dovršenje izgradnje dvorane u Đurmancu, objašnjeno je na sjednici.

Prihodi i primici planirani su u iznosu od od 261.512.899,27 kn što je za 2.658.910,73 kn ili 1,0% manje od prethodnog plana, a kada se tom iznosu priboji i višak poslovanja iz prethodnog razdoblja od 7.261.842,53 kn, tada prihodovna strana iznosi 268.774.741,80 kuna.

Prihodi od poreza povećani su za 1,3 milijuna kuna i iznose 48,3 milijuna kuna, prihodi za financiranje decentraliziranih funkcija u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi povećani su za 317.363 kuna i iznose 62,4 milijuna kuna. Kao nova pozicija otvoreni su prihodi od međunarodnih organizacija odnosno EU tijela, u iznosu od 705.661 kuna, a radi se o refundaciji projekata Enjoy Heritage i Veze prirode.

Što se smanjenja tiče, među najvećim stavkama je smanjenje prihoda iz državnog proračuna za 3,2 milijuna kuna, pa sada iznose 38,5 milijuna. Radi se o prihodima na ime pomoći projekata Poduzetničkotehnološki inkubator; energetska obnova škola, uređenje i opremanje ambulanti Doma zdravlja,a do smanjenja je došlo jer je dio od 1,9 milijuna kuna uplaćen ranije u odnosu na plan, krajem prošle godine. Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora smanjeni su za 1,3 milijuna kuna i sada iznose 51 milijun kuna. Od toga se 15 milijuna odnosi na kratkoročni revolving kredit, a ostatak na dugoročne kredite za financiranje dvorane u Đurmancu, financiranje vlastite komponente pri provedbi kapitalnih projekta: Poslovno-tehnološki inkubator, energetska obnova 6 škola, opremanje i uređenje ambulanti Doma zdravlja, sanacija odlagališta otpada, projekti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ.

Vijećnika Zorana Gregorovića (HDZ) zanimalo je što je sa sportskom dvoranom kod Osnovne škole Antuna Mihanovića u Petrovskom tj. kada će se ići u njezinu izgradnju. Župan Kolar odgovorio je da se na prijavu za EU fondove ne prijavljuje Županija, već Općina. – Prva sportska sljedeća sportska dvorana koja će se izgraditi bit će ona u Petrovskom – obećao je Kolar. Gregurovića je zanimalo kada se onda planira početak, a Kolar je odgovorio da najkasnije u 2021. godini.

Vijećnika Vnuka zanimalo je koji je status sportske dvorane u Oroslavju. Kolar je odgovorio da je ovu subotu imao sastanak s gradonačelnikom Emilom Gredičakom te da se ide u dogovor idejnog rješenja te da se ide s odlukom i izradi projekta.

Vijećnici su primili na znanje i informaciju PU krapinsko – zagorske o općem stanju sigurnosti, prema kojoj je u prošloj godini smanjen broj kaznenih dijela, prometnih nesreća i prekršaja narušavanja javnog reda i mira. U PU krapinsko – zagorskoj evidentiran je najmanji broj kaznenih dijela po stanovniku, što znači da smo najsigurnija županija u Hrvatskoj, istaknuo je načelnik PU krapinsko-zagorske Darko Car. Između ostalog, Car je naglasio da će se sigurnost prometa još više poboljšati postavljenjem osam prometnih kamera. Župan Kolar čestitao je zagorskoj policiji na odličnoj suradnji sa svim instuticijama.

Na dnevnom redu sjednice među važnijim se točkama našlo i davanje mišljenja o prijedlogu mreže hitne medicine, s obzirom da je Zakon od zdravstvenoj zaštiti  stupio na snagu s 1. siječnja ove godine, a ministar će donijeti Mrežu hitne medicine u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona. Stoga je Hrvatski zavod za hitnu medicinu uputio dopis županijama kojim ih se poziva da dostave obrazložene prijedloge.

Mrežom hitne medicine ugašena su dežurstva koja su postojala na području Pregrade, Klanjca, Konjščine i Marije Bistrice, te je zbog udaljenosti područja od bolnice, broja intervencija i pacijenata koji gravitiraju uveden oblik hitne medicine s timovima T1 financiranim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim u Klanjcu i Konjščini gdje tu obvezu ima Županija. Krapinsko-zagorska županija je u 2017. godine za financiranje ukupno 4 tima T1 (2 u Klanjcu i 2 u Konjščini) izdvojila ukupno 2.460.000 kuna, a u 2018. godini 2.500.000 kuna. Isti iznos planiran je i u 2019. godini. Od svih županija jedino KZŽ izdvaja milijunski iznos za funkcioniranje ovakve mreže hitne u kojoj je pokrivena čitava županija.  Sve županije u Hrvatskoj ukupno za dodatne punktove ili povećanje standarda s timova T2 na T1 izdvajaju 10 milijuna kuna, a KZŽ od tih 10 milijuna izdvaja 2,5 milijuna kuna. Za područje Krapinsko-zagorske županije prosječno vrijeme od prijema poziva do dolaska k pacijentu od uspostave Mreže hitne medicine iz 2016. godine smanjilo se za 3 minute (s 19 minuta na 16 minuta). Za područje Ispostave Klanjec prosječno vrijeme od prijema poziva do dolaska k pacijentu se smanjilo za 3 minute (s 20 minuta na 17 minuta), a za Konjščinu za 4 minute (s 18 minuta na 14 minuta). - Slijedom navedenog, predlaže se Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu uputiti mišljenje da je uspostava mreže hitne medicinske službe na razini kakva postoji u ovom trenutku na području Krapinsko-zagorske županije nužna i u skladu sa stvarnim potrebama, da bi kao takva trebala biti financirana sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te da se, sukladno tome, traži da nova Mreža hitne medicine obuhvati izmjene u dijelu koji se odnosi na izvore financiranja po dva tima T1 u Klanjcu i Konjščini za koje financiranje treba preuzeti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – stoji u prijedlogu.

Iz izvještaja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Krapina, koji se također našao na dnevnom redu sjednice,vidljivo je da je u 2018. godini u svim županijama smanjena prosječna nezaposlenost, a Krapinsko-zagorska županija je zabilježila veći pad registrirane nezaposlenosti u odnosu na nacionalnu razinu. Prvih 7 županija sa najvećim padom prosječne nezaposlenosti u 2018. godini je iz središnje i sjeverozapadne Hrvatske. V. d. predstojnika Područnog ureda HZZ Krapina u svojem je obraćanju pak istaknuo kako se smanjuje broj zapošljavanja  preko mjero Stručno ospobljavanje za rad, jer kako je istaknuo, ta je mjera imala smisla kad je Hrvatska bila u krizi, a prema njegovim riječima sad se nezaposleni mogu zaposliti preko drugih mjera za zapošljavanje.

Prihvaćena su i izvješća o radu i financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova za prošlu godinu, odnosno za Dom zdravlja KZŽ,  Zavod za hitnu medicinu KZŽ, Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana, Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, Zavod za javno zdravstvo KZŽ i Ljekarne Krapinsko-zagorske županije.

Vijećnik Zoran Gregorović požalio se na problematiku ukidanja ordinacije medicine rada u Krapini. Kako je rekao, pisao je Ministarstvu zdravlja da se specijalistima omogući da rade i nakon što otiđu u mirovinu, kako Krapinčani ne bi ostali zakinuti za davanje medicinskih usluga. Nada Dogan, ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije rekla je kako je problem u tome što Dom zdravlja KZŽ mora pronaći vlastita sredstva za trošak jedne specijalizacije i taj novac treba imati osiguran pet godina koliko traje specijalizacija. Gregrurović je predložio da bi predstavnici lokalnih samouprava trebali zajedno sjesti i porazgovarati o toj problematici i naći zajednički model financiranja koji bi specijalizantima omogućili specijalizaciju. Gregurović je uputio pitanje ravnateljici Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Željki Žnidarić  oko nedavne epidemije norovirusa koji je bio prisutan među bolničkim osobljem i pacijentima tj. je li o tome napravljen izvještaj. Žnidarić mu je odgovorila da je bolnica reagirala promptno te u najmanjem mogućem roku spriječila daljnje širenje epidemije. Gregurović se pak referirao i na rad Ljekarne Krapinsko-zagorske županije, odnosno potužio na problem što ne postoji dežurstvo ljekarne u Krapini. Župan Kolar je pak pohvalio rad svih zdravstvenih ustanova i rekao kako one rade i iznad svojih mogućnosti. Što se tiče specijalizacije rekao je da zdravstveni sustav na razini Hrvatske treba 'resetirati'. – Nećemo moći pratiti tempo ulaganja u ljude i opremu ako se ne dogodi 'resetiranje' sustava – objasnio je Kolar.

Na točki dnevnog reda našao se i izvještaj o radu Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije za 2018. godinu, a podnio ga je ravnatelj Stjepan Sirovec. Tako je rekao kako je ostvaren prihod od 43, 7 milijuna kuna dok je rashod iznosio 36, 6 milijuna kuna. Izvještaj je jednoglasno prihvaćen.

Vijećnik Ivan Hren (HDZ) postavio je pitanje županu Kolaru oko presude o davanju otkaza ravnatelju ŽUC-a Željku Vincelju, a pozvao se na napise u medijima koji su se danas pojavili da je Općinski sud u Zlataru donio nepravomoćnu presudu da je otkaz bio nedopušten. – Tu odluku ću komentirati tek kad ona postane pravomoćna. S jednim dijelom presude se slažem, a s jednim ne, a o tome ću porazgovarati s odvjetnicima i tek kad presuda postane pravomoćna dat ću svoj komentar – naglasio je Kolar.