Slovenski ministar: 'Schengen nije prepreka za revitalizaciju Kumrovečke pruge'

Inicijativa čelnika zagorskih jedinica lokalne samouprave kroz koje prolazi tzv. 'Kumrovečka pruga', od Savskog Marofa preko Klanjca i Kumrovca do slovenskog Imena, da se nakon 20 godina ta pruga revitalizira, odnosno, obnovi, ponovo vrati u funkciju i pusti u promet, danas je dobila otvorenu podršku i najvišeg vrha slovenske politike, točnije, tamošnjeg ministra za gospodarski razvoj i tehnologiju, Zdravka Počivalšeka.

Svoju podršku tom projektu Počivalšek je dao na današnjem sastanku održanom u slovenskom Podčetrtku, na kojem su uz zagorske lokalne čelnike, načelnika Općine Dubravica Marina Štritofa, koji je prošle godine i pokrenuo ovu inicijativu, zatim načelnicu Zagorskih Sela Kseniju Krivec Jurak, načelnicu Kraljevca na Sutli Danijelu Pongrac, načelnicu Marije Gorice Mariju Jančić, načelnika Brdovca Alena Preleca, načelnika Kumrovca Roberta Šplajta i gradonačelnika Klanjca Zlatka Brleka, hrvatsku stranu predstavljali i Sanja Mihovilić kao izaslanica krapinsko – zagorskog župana te Damir Rubčić i Suzana Ivić iz HŽ Putničkog prijevoza. Njih je kao domaćin dočekao župan Občine Podčetrek Peter Misja i župan susjedne Občine Bistrica ob Sotli, Franjo Debelak, kao i predstavnici Slovenskih željeznica Boštjan Koren i Matja Kranjc, uz već spomenutog ministra Počivalšeka.

Ono što je novitet u čitavoj priči jest činjenica da je slovenski ministar kategorički odbacio tvrdnju koju su mnogi često spominjali kao izgovor za stanje u kojem se pruga trenutno nalazi, a to je da se ta pruga, zbog činjenice da na nekim dijelovima više puta prelazi hrvatsko – slovensku granicu, ne može revitalizirati sve dok Hrvatska ne uđe u Schengensku zonu. Također, Počivalšek je istaknuo kako je on osobno veliki zagovornik tog projekta, što je uistinu bitna stvar, obzirom je riječ o jednom od najbližih suradnika slovenskog premijera Cerara. – Projekt revitalizacije ove pruge podupirem još iz vremena kad i nisam bio ministar, dok sam još radio kao direktor Termi Olimia. Ta pruga ima tri velika značaja za žitelje krajeva s jedne i druge strane granice. Na prvom mjestu je demografija jer nam se stanovništvo s jedne i druge strane iseljava prema urbanim centrima. Na drugom mjestu je gospodarstvo jer takva infrastrukturna komunikacija omogućava rast gospodarskih aktivnosti, a treća stvar je turizam jer bi ta pruga povezala turističke centre s jedne i druge strane – rekao je Počivalšek za zagorje.com.

Slovenski je interes, nastavio je Počivalšek, da Hrvatska što prije uđe u Schengensku zonu, no, kada će se to dogoditi, kako je rekao, nije stvar koju bi on trebao i mogao komentirati. Ipak, napomenuo je, 'Kumrovečka pruga' može se revitalizirati i prije toga. – Mi i danas imamo i cestovne i željezničke granične prijelaze koji funkcioniraju, a imamo Schengen na toj granici. Dakle, Schengen za revitalizaciju pruge ne znači ništa – rekao nam je Počivalšek još jednom naglasivši kako je zbog slovenskog gospodarstva izrazito bitno da Hrvatska postane dio Schengenske zone.

Spomenimo još da su hrvatski predstavnici, kao i na proteklim sastancima vezanim uz ovu temu, naglašavali kako je revitalizacija predmetne pruge izuzetno važna za demografski, gospodarski i turistički aspekt razvoja tog kraja, a prema riječima Sanje Mihovilić, punu podršku projektu daje i Krapinsko – zagorska županija. Koliko bi revitalizacija pruge trebala koštati, procjena je koju je još na prošlom sastanku u Zagrebu obećala napraviti tvrtka HŽ infrastruktura, no njeni predstavnici nisu bili na današnjem sastanku, stoga se o tom dijelu nije ni razgovaralo.

Sudionici današnjeg sastanka donijeli su zaključak, odnosno odluku, da će poslati zajedničko pismo hrvatskoj i slovenskoj vladi u kojem će ih i službeno obavijestiti o njihovoj inicijativi za revitalizaciju pruge te ih pozvati da se obje vlade u nju aktivno uključe.