Strmoglavi pad oroslavskog gospodarstva

Autor

Dotaknete li se u bilo kojem razgovoru oroslavskog gospodarstva, svi će reći kako je u najbolje doba u tom nekadašnjem i

oroslavje_dvorac.jpg
Dotaknete li se u bilo kojem razgovoru oroslavskog gospodarstva, svi će reći kako je u najbolje doba u tom nekadašnjem industrijskom središtu radilo oko 4.500 radnika. Tako je u Astri bilo osamstotinjak zaposlenih, U Orokonfekciji također, u Oroteksu 1.200, Orometalu oko 150, kao i Birotehniku.


Danas su podaci sasvim drugačiji: od oko 6.300 stanovnika njih 1307 zaposleno je u industriji i javnim ustanovama, 180 obrta na području grada zapošljava oko 270 ljudi, dok je broj umirovljenika prešao brojku 1.700. U veljači 2006. godine na Zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 315 nezaposlenih s područja grada Oroslavja.
O strmoglavom padu oroslavskog gospodarstva govori i još jedan podatak. Nekad najveće oroslavske tvrtke Astra i Prajs (nekadašnji Oroteks) danas Gradu na ime komunalne naknade duguju 1.117.621,61 kuna od čega na Astru otpada 419.225,58 kuna, a na Prajs 698,396,03 kuna. Te dvije tvrtke komunalnu naknadu ne uplaćuju još od 2002. godine.

Astra, gradska enigma

Točnije, Astra je uplaćivala neke sitnije iznose, dok je Grad blokirao Prajsov račun, pa je tako dio naplaćen. Sama Astra danas ne posluje, ali je u njenim prostorima smješteno nekoliko tvrtki. Kako Grad nema službenih podataka o tome, vjeruje se da ih je pet. Kome je prostor iznajmljen ne zna se jer u Astri ne žele pokazati ugovore o najmu, iako smatraju da bi komunalnu naknadu trebali plaćati najmoprimci. Zbog svega toga u Gradu prikupljaju dokumentaciju za pokretanje postupka ovrhe. Stalni pokušaji dogovora i moljakanja očito nisu urodili plodom, pa se Grad odlučio na ovakav potez. Pitanje je hoće li Grad naplatiti ovakav dug koji iznosi više od 10 posto gradskog proračuna ili, kako se slikovito izrazio gradonačelnik Janko Knezić, kilometar nogostupa. Zgrade su pod hipotekom, računi blokirani, novaca nema.

Prošla su ona vremena, a vaš ih se novinar dobro sjeća, kad se na poslijepodnevnu nastavu u školu išlo petnaest minuta ranije kako bi se moglo normalno proći do škole jer ako ste u jedan sat poslije podne upali u bujicu ljudi koji su iz Astre ili Orokonfekcije krenuli u suprotnom smjeru kući, morali ste «voziti dobar slalom» da bi s torbom na leđima izbjegli sve ljude i vozila na putu do škole.
NAjčitanije