Svečano otvoreni 48. Dani kajkavske riječi u Zlataru

Otvaranjem subotnje izložbe „Slike na staklu“ u zlatarskoj Galeriji izvorne umjetnosti, počeli su ovogodišnji 48. Dani kajkavske riječi. Manifestacija je to s dugom tradicijom njegovanja kaja u raznim oblicima, s kojom su mnogi, danas odrasli ljudi, odrastali u pučkoškolskim zlatarskim klupama. Zacijelo je pridonijela njihovu lijepome sjećanju na najmlađe godine!

Inicijativa za osnivanje Galerije izvorne umjetnosti pokrenuta je 1970. Godinu poslije, u rujnu, održana je i prva izložba „Slikari zagorskog kruga“. U Zlataru su se godinama održavali Sabori izvornih umjetnika, koji su svoja djela darovali gradu i njegovoj galeriji, koja se danas može podičiti jednim od najbogatijih fundusa slikara naive. Na to likovno i stvaralačko bogatstvo podsjetio je na otvaranju i Davorin Vujčić, predsjednik Galerijskog odbora, ukazujući na izloženu ljepotu djela velikana naive , kakvi su, primjerice, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Josip Generalić i mnogi drugi, na čije stvaralaštvo polako pada sjena zaborava. Naime, naiva više nije IN, a niti na likovnome tržištu postoji izrazitije zanimanje za taj oblik likovnog izražavanja.

O bogatstvu galerijskog fundusa, čiji se dio po dio, s vremena na vrijeme uz potporu resornog Ministarstva kulture , izlaže oku javnosti, govorile su i zlatarska gradonačelnica Jasenka Auguštan Pentek i zamjenica župana za društvene djelatnosti Jasna Petek, koja je i otvorila izložbu, kao i samu ovogodišnju manifestaciju Dana kajkavske riječi. Prvi dio manifestacije protekao je u znaku cjelodnevnih priredbi objedinjenih pod zajedničkim nazivom „Tu v Belcu sme doma“. Sedmu godinu redom kreativne snage Belca efektno predstavljaju svoja dostignuća. Tako je bilo i u nedjelju, bez obzira je li riječ o planinarskoj udruzi i organiziranju pješačenja do Belec grada, DVD-u, kulturno-umjetničkom društvu, mažoretkinjama ili učenicima belečke osnovne škole, a ljepoti dojma pridonijeli su i „štandovi“ belečkih OPG-ova i udruga, oko kojih se okupljalo raspoloženo pučanstvo.

Misno slavlje u belečkoj crkvi Marije Snježne, prepunoj vjernika, predvodio je zlatarski sin, vlč. dr. Zvonimir Kurečić, prebendar Prvostolne crkve zagrebačke i rektor crkve Krista Kralja na Mirogoju. Bila je to pjevana „meša z kajkavskemi popevkama“, sa belečkim župnim zborom. Po završetku mise Ivana Sambolić u prostoru crkve govorila je o povjesničaru, književniku i političaru Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, rođenom Varaždincu koji je umro u drvenoj kuriji u Puhakovcu Začretskom 1889. godine. Usredotočila se na njegov doprinos u istraživanjima lokaliteta.

Izvedba kulturno-umjetničkog programa koja je slijedila bila je predviđena za prostor vrta DVD-a Belec, kao i ranijih godina, ali je Zoran Vakula prestrašio organizatore najavljujući kišu, pa je izveden u dvorani DVD-a. Za Belčane bio je i podsjetnik na 1969. godinu i njihovo sprehajanje, pješačku povorku koja je krenula iz Gornje Selnice. Začetnik u Belcu pamtljivih „Noći pod lampašima“ bio je mještanin Adolf Minđak. Bio je to miješani program, belečko kulturno zrcalo, uz sudjelovanje učenika osnovne škole koji uče njegovati tradiciju, Belečkih mažoretkinja, a kao gošće nastupile su i iz Budinščine.

Snažan pljesak su dobile i raspjevane članice Ženske vokalne grupa „Kajda“ koje samostalno djeluju od 2004. godine. Efektan nastup imali su i članovi belečkoga KUD-a koji su u tri godine djelovanja ostvarili zavidne uspjehe, pridonoseći kulturnoj afirmaciji Belca. U sedam sekcija okupljeno je 90 članova, što je za malu sredinu vrlo vrijedno. Uhu i oko ugodno, od sekcije folklornoga pjevanja, plesača do virtuoznog tamburaškog sastava! Pohvale, dakako, i časnoj sestri Mirjani Horvat, učiteljici glazbene kulture u belečkoj OŠ. I to nije sve! Valja posjetiti i etnografsko-dokumentarnu izložbu „Belec negdar i ve“. Nedjelja u Belcu završena je predstavljanjem zbornika radova belečkih učenika „Pouna smieha“ koji su uredili domaći učitelji Mario Šimudravec i Verica Havoić.