Tko je novi šef policije u Zagorju? Razgovarali smo s njim, ima važnu poruku za građane

Foto: Zagorje.com/ik

Kao što smo tada izvijestili, u studenom prošle godine 50-godišnji Kristijan Suša imenovan je novim načelnikom Policijske uprave krapinsko – zagorske. Nakon što je prošlo sto dana od njegovog imenovanja, kao što je to običaj, odradili smo s njime prvi intervju, kako bi njega, ali i njegova zapažanja te eventualne planove predstavili zagorskoj javnosti. Već na početku razgovora primijetili smo kako je riječ o samozatajnom profesionalcu koji ne voli govoriti o sebi, pogotovo ne o stvarima koje se tiču njegovog privatnog života. Uspjeli smo tek 'izvući' da je oženjen i otac odrasle djece, da je rođeni Zagrepčanin koji dijelom ima zagorske korijene, kao što ih ima i njegova supruga. Odrastao je i školovao se u Zagrebu, gdje je uglavnom proveo i svoj čitavi radni vijek, izuzev jednog petogodišnjeg mandata u Policijskoj postaji Velika Gorica, gdje je obnašao dužnost načelnika.

Z: Kako je izgledao vaš profesionalni put do ovog imenovanja, odnosno, dolaska na čelo Policijske uprave krapinsko – zagorske?

Suša: Počeo sam od pozornika i postupno tijekom godina napredovao, da bih sada bio imenovan za načelnika Policijske uprave krapinsko – zagorske. Radio sam jedno vrijeme u kriminalističkoj i graničnoj policiji, ali ono što je u glavnini i daleko najviše obilježilo moj dosadašnji rad je rad u temeljnoj policiji. Prošao sam jedan uobičajen, redovan, linearni uspon u karijeri, kao što sam rekao, od pozornika, auto-ophodnje, pa kriminalističke policije…  I potom sam, nakon što sam odradio petogodišnji mandat načelnika Policijske postaje Velika Gorica, otišao u Policijsku upravu zagrebačku, u sadašnji Sektor za javni red i sigurnost. Tamo sam bio oko tri godine voditelj Službe za osiguranja i na kraju tri godine voditelj Službe temeljne policije. S te dužnosti sam stigao ovdje u Policijsku upravu krapinsko – zagorsku.

Z: Dakle, imate iskustva gotovo u svim segmentima policijskih poslova. To zvuči kao nešto što bi Vam moglo poprilično olakšati rad kao načelniku policijske uprave…

Suša: U pravu ste. To mi bitno olakšava rad jer nemam nepoznanica. Čak i ako mi nešto nije poznato u potpunosti, imam temelje na kojima mogu nadograđivati svoje znanje i iskustvo. No, ponavljam, što se tiče poslova temeljne policije, tu za mene nema nikakvih nepoznanica jer tome sam posvetio najveći dio svoje karijere.

Z: To je onda korisno sada i našim policajcima, ako imaju načelnika koji razumije kako je njima, na primjer, na cesti. Koji zna što doživljavaju i kako se osjećaju…

Suša: I na kojeg se mogu osloniti. To je najvažnije. I ovo što ste sami rekli, važno je da načelnik osjeća ono što osjećaju njegovi policajci. Ja znam kako se osjeća pozornik na cesti, znam kako se osjeća, na primjer, vođa auto ophodnje i drugi policijski službenici na nekim drugim dužnostima. Poznato mi je koje su njihove potrebe, koji su im kapaciteti, što u određenim situacijama mogu očekivati od njih… Jer to sam radio i proživljavao. Uostalom, kako mogu tražiti od nekog da, na primjer, stoji dvanaest sati na jednom mjestu, ako nisam sam to probao? Nipošto ne umanjujem važnost, značaj, niti težinu bilo čijeg posla, ali nekako sam posebno osjetljiv na policajce na cesti jer oni su na prvoj liniji. I oni su u stalnom kontaktu s građanima te su na taj način direktni predstavnici ne samo policijske uprave, već i policije općenito u javnosti, odnosno, među građanima. Zato najviše ulažemo u njihovu edukaciju i osposobljenost.

Z: Kad smo već kod policijskih službenika, kakvo stanje ste zatekli ovdje kad su u pitanju kadrovski kapaciteti?

Suša: Poznato je kako Policijska uprava nije sto posto popunjena ljudima, ali i ovaj kapacitet nam omogućava dobre rezultate i uredno funkcioniranje.

Z: A kakvo je općenito stanje koje ste zatekli u Policijskoj upravi?

Suša: Zatekao sam policijsku upravu koja je fino posložena, u kojoj se znaju radni procesi. Naravno, uvijek negdje ima prostora za napredak i neke korekcije i na tome radimo.

Z: Po mnogim statističkim pokazateljima naša županija je najsigurnija u Hrvatskoj. U kojim biste segmentima dodatno željeli povećati razinu sigurnosti? Što biste, kao novi načelnik, željeli možda mijenjati?

Suša: Jedan od glavnih ciljeva treba biti prevencija i daljnje ulaganje u prevenciju. Na kraju krajeva, prevencija uvijek košta manje od sanacije posljedica koje inače nastanu nezakonitim ili neprihvatljivim ponašanjem. Naravno, u Zagorju je za to potreban nešto veći angažman jer su naselja raštrkanija, izoliranija, međutim, prevencija ne ovisi isključivo o nazočnosti policijskih službenika na određenom području, već o njihovom djelovanju. Tu nam najviše pomaže suradnja s građanima, s lokalnom zajednicom, ali isto tako i moderna tehnologija. Jedinice lokalne samouprave sve više ulažu u zaštitu i sigurnost, dok građani sve više djeluju samozaštitno, vjerojatno potaknuti i preventivnim aktivnostima koje provodimo. Ne mislim da nešto značajno treba mijenjati jer je situacija dobra i policijski službenici su vidljivi na terenu. Čak i ja osobno, kao načelnik, kad se provezem automobilom, vidim ih na raskrižjima, vidim ih kako patroliraju i to ulijeva osjećaj sigurnosti građanima. A kao što ste i sami naveli, statistika nam ide u prilog. Kad gledamo samo najnovije podatke, za 2024. godinu, na području Policijske uprave krapinsko – zagorske evidentirano je 1.131 kazneno djelo na 100 tisuća stanovnika, što je najmanje u Republici Hrvatskoj. Isto tako, na primjer, naša ukupna razriješenost kaznenih djela krađe je 46,3 posto, što je također među najboljim rezultatima u državi. I stanje sigurnosti u cestovnom prometu nam je povoljno. Dakle, naši policijski službenici predano i kvalitetno rade svoj posao i zbog toga, ponavljam, ne mislim da je sada nužno uvoditi neke velike promjene.

Foto: Zagorje.com/ik

Z: Kad ste spomenuli suradnju s općinama i gradovima, od njih već od ranije imamo informacije da ili nabavljaju ili planiraju nabavu dodatnih kućišta za kamere, dakako, u dogovoru s policijom.

Suša: Da. I to je korisno iz više razloga, a najviše generalno preventivno. Jer vi kad vidite kućište kamere za nadzor brzine, bez obzira je li u tom trenutku kamera u kućištu ili nije, što ne možete znati, odmah ste oprezniji u prometu i smanjujete brzinu.

Z: Ima jedna stvar koju često ističu i čelnici gradova i općina, a najviše sami građani, a to su određene 'crne točke', odnosno, dijelovi nekih prometnica koje su zbilja opasne. Oni koji upravljaju cestama imaju uporabne dozvole i rijetko reagiraju na zahtjeve građana da se dodatno osiguraju te lokacije, stoga građani često postavljaju pitanje zašto policija ne reagira i ne traži od nadležnih da to riješe.

Suša: Prvo, kad su u pitanju crne točke, njihova definicija je nešto sasvim drugo. Dakle, to je određeni broj prometnih nesreća na baš određenom mjestu. Mi sad imamo dva zadnja slučaja smrtno stradalih osoba u prometu gdje je teretno vozilo bilo gotovo pa u mirovanju. Jedno se kretalo unatrag, drugo je bilo na pješačkom prijelazu. Možete sad postaviti pitanje i reći: 'Evo, imate dva smrtna slučaja u prometu, što se to događa?'. Odmah ću reći da je svako smrtno stradavanje u prometu velika tragedija, ali ne možemo govoriti da su ti dijelovi prometnica odmah crne točke. A što se tiče naše komunikacije s upravljačkim strukturama pojedinih prometnica, ona ne samo da postoji, već je redovita i konstantna. Mi ih obavijestimo da postoji problem na određenoj dionici ceste i damo im prijedloge za rješavanje problema, međutim, to za njih nije obvezujuće. Naglašavam, u kontinuiranom smo kontaktu s njima i čim detektiramo neki problem, mi reagiramo. Nismo pasivni promatrači jer je, kao i građanima, tako i nama u interesu svaka dionica ceste bude sigurna za promet.

Z: Kad govorimo o prometu, evo, nedavno je baš na službenoj stranici PU krapinsko – zagorske objavljen podatak da su tijekom 2024. godine u Zagorju evidentirana čak 24.272 prometna prekršaja, najviše unatrag deset godina. Je li to zbog većeg broja kamera, je li to zbog pojačane aktivnosti policijskih službenika…?

Suša: Jednim dijelom postavljene kamere za nadzor brzine kretanja vozila su tome pridonijele, no profesionalni rad i zalaganje policijskih službenika da postignu što veću sigurnost u prometu i nadalje participiraju u najvećoj mjeri u broju utvrđenih prometnih prekršaja. Također trebamo imati na umu da je Hrvatska turistička zemlja i da smo mi tranzitna policijska uprava. Turistički dolasci nisu više brojni samo ljeti već tijekom cijele godine, a to je utjecalo i na ukupno povećanje prometa na cestama. Imamo Autocestu Zagreb – Macelj, imamo državnu cestu D1, takozvanu 'Staru zagorsku', i to je ulaz u Hrvatsku. S druge strane, povećao se i ukupan broj vozila i vozača na našim cestama, svaka obitelj ima više vozila. Sve to utječe i na ovaj broj prometnih prekršaja, odnosno, njegovo povećanje koje ste spomenuli.

Z: Svoj dosadašnji radni vijek proveli ste uglavnom u Zagrebu, kakve sad povratne informacije od policijskih službenika s terena dobivate kad je u pitanju suradnja građana s policijom u Zagorju? Ima li razlika u odnosu na Zagreb po tom pitanju?

Suša: Očekivano je da su ljudi u manjim sredinama međusobno bliži pa su bliži i s policijom. To je prednost malih sredina i nezahvalno je Zagreb kao poslovno i administrativno središte uspoređivati. Ovdje u Krapinsko – zagorskoj županiji su manje sredine, gradovi i općine, velik broj ljudi se međusobno poznaje, poznaju i policijske službenike i u tom smislu je lakše raditi. Naravno, policijski službenici i ovdje, kao i u čitavoj Hrvatskoj postupaju po zakonu, propisima, pravilnicima i protokolima, no, u ovako malim sredinama je češće moguće riješiti problem upozorenjem. I osobno sam sklon tome da kad policijski službenik u manjim sredinama procijeni da nije nužno odmah kazniti nekoga, da je bolje da se stvar riješi razgovorom i upozorenjem.

Z: I za kraj, što biste kao novi načelnik poručili građanima Krapinsko – zagorske županije?

Suša: Prvo bih poručio građanima da vjeruju policiji, da budu otvoreni prema policijskim službenicima, da slušaju naše savjete i poruke, da prate naše aktivnosti, koje redovito objavljujemo na našoj službenoj stranici, a koje i vi objavljujete na portalu Zagorje.com. Imamo i svako jutro javljanja uživo na lokalnim radio postajama, tako da vjerujemo da naši savjeti i poruke dopiru da velike većine građana. I samo ih pozivam da ih prihvate jer su one uvijek i isključivo za dobrobit građana, odnosno, za njihovu sigurnost.