Trebamo li se bojati potresa većih razmjera?

Nakon potresa 28. siječnja koji se itekako osjetio u Zagorju, posebice u Mariji Bistrici gdje je bio epicentar i iznosio je 3,4 po Richteru, danas je zabilježeno novo podrhtavanje tla,  s epicentrom, također kod Marije Bistrice. Iz Seizmološke službe su priopćili kako je to bio vrlo lagan potres, a magnituda je iznosila 2,2 po Richteru, osjetio se u Mariji Bistrici.

Kako je pojasnila dr. sc. Marija Mustać iz Seizmološke službe u nedavnom intervjuu za Zagorski list, Zagorje se ne nalazi na granici tektonskih ploča, u zonama gdje se uglavnom događaju potresi, no u Zagorju se nalaze rasjedi (pukotine u stijenama) iz davne geološke prošlosti na kojima se i u naše doba događaju potresi. Na pitanje trebamo li se zabrinuti, Mustać je istaknula da u Hrvatskoj i bližoj okolici registriramo prosječno tri ovakva ili jača potresa svake godine i on nije ništa neobično.

- Potres koji se dogodio 28. siječnja s epicentrom u Mariji Bistrici uznemirio je veći broj ljudi jer se dogodio u naseljenom području i bio je plitak. Nakon njega primijećeno je i par manjih potresa – navela je Mustać. Pitali smo je da li može nakon ovog slijediti potres veće jačine. Naglasila je kako to ne možemo znati. - Naime, ovaj potres ne mijenja vjerojatnost da se dogodi neki jači potres. U slučaju jačeg potresa, u kontaktu smo s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova koje organizira pomoć građanima u slučaju potresa i ostalih nesreća. Tijekom potresa, preporuča se uz što manje kretanja doći do nekog sigurnog mjesta kao pod čvrsti stol ili uz kut nosivog zida, a nakon što je podrhtavanje prestalo što mirnije izići na otvoreno, podalje od građevina. Dobro je ponijeti tople odjevne predmete, dokumente, novac i lijekove za bolesne članove obitelji – rekla je Mustać. Ističe kako se Hrvatska nalazi u seizmički aktivnom dijelu svijeta, a najugroženija područja Hrvatske su Dalmacija (posebno šire Dubrovačko područje), sjeverozapadna Hrvatska (Medvednica i Žumberačko gorje) te Hrvatsko primorje (šira okolica Rijeke). Područja slabije izražene seizmičnosti su Istra, Slavonija (s izuzetkom Slavonskih planina) i Lika.

Pet najjačih potresa na području Hrvatske dogodilo se 1667. godine kod Dubrovnika, 1898. godine kod Turjaka u Sinjskom polju, 1942. godine u blizini Imotskog, 1880. godine kod Kašine na Medvednici te 1962. godine blizu Makarske. U zadnjih tridesetak godina najjači potres bio je na području Stona i Slanog, 1996. godine i magnituda mu je bila 6.0. To znači da je oslobodio oko 80 puta više energije, tj. bio je oko 80 puta jači od potresa koji je zabilježen 28. siječnja kod Marije Bistrice.

Za Zagorje i Zagrebačko područje najupečatljiviji je bio veliki zagrebački potres koji se dogodio kod 1880. kod Kašine. Intenzitet mu je bio VIII stupnja MCS ljestvice, što odgovara magnitudi od 6.2 prema Richteru. Taj potres je porušio brojne zgrade i nakon njega je odselio velik dio stanovništva Zagreba. Također su se dogodila još četiri potresa magnitude iznad 5.0 u Zagorju i bližoj okolici – istaknula je Mustać. Napomenula je i kako trebamo imati na umu da je najbolja obrana od potresa priprema, tj. gradnja protupotresnih građevina ili učvršćivanje postojećih.