"Tuča će ove godine u Zagorju biti gora i jača nego lani. Prva stiže u travnju"

Sustav obrane od tuče u potpunom je rasulu. Ukinuta je upotreba protugradnih raketa, raketari su ostali bez radara i radio veza, a meteorološkim otopinama koje se koriste u prizemnim generatorima uglavnom je istekao rok trajanja još prije par godina. Također, mreža sustava obrane od tuče znatno je prorijeđena, a Državni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo poljoprivrede stalno ponavljaju kako je obrana od tuče svojevrsni 'placebo', odnosno, da njena učinkovitost nije znanstveno dokazana. Zbog toga su isprva, još 2020. godine zabranili upotrebu raketa, a potom i najavili kako će u Hrvatski sabor uputiti prijedlog da se ukine Zakon o sustavu obrane od tuče, odnosno, da se ukine bilo kakav oblik obrane od tuče. I u takvoj situaciji došla je 2022. godina, koju će, kad su vremenske prilike u pitanju, zagorski poljoprivrednici pamtiti ne toliko po suši koja je obilježila ljetne mjesece, već više po tučama koje su još u proljeće u nekim dijelovima Zagorja u više navrata u potpunosti uništile nasade, usjeve, ali i oštetile brojne gospodarske objekte. Najgore su prošli Kumrovec, Klanjec, Zagorska Sela, Hum na Sutli te neki dijelovi Pregrade, Oroslavja i Velikog Trgovišća. Još uvijek se pamte nadrealne scene kojima smo svjedočili 2. lipnja prošle godine kada su ceste u Kumrovcu bile zatrpane ledom, na nekim mjestima i po četrdesetak centimetara debelim slojevima leda, što je zadalo puno posla i muke cestarskim službama, vatrogascima, civilnoj zaštiti i komunalnim redarima. O šteti koja je nanesena poljoprivrednicima da i ne govorimo.

Izmotavanje ministrice

Već sljedećeg dana taj je dio Krapinsko – zagorske županije posjetila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, obećala je financijsku pomoć države oštećenim poljoprivrednicima, no, kao i čitava javnost, i novinari su od nje tražili odgovore zbog čega se uništava i zapostavlja obrana od tuče. I ne samo zapostavlja, već Ministarstvo poljoprivrede, koje je sukladno važećem zakonu Republike Hrvatske dužno osigurati i nadzirati sustav obrane od tuče, taj isti zakon krši pa je DHZM-u prošle godine poslalo dopis da, umjesto 01. svibnja, kako nalaže zakon, obrana od tuče započne 01. lipnja. No, ni na to DHZM nije bio spreman jer nije na vrijeme opskrbio raketare. Ipak, pred kamerama, na naše pitanje o gore navedenom, ministrica Vučković sve je zanijekala i prebacila lopticu na DHMZ. - Nije to baš tako, nismo ništa dopisom odlučili. Za upravljanje sustavom nije nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Nadležan je Državni hidrometeorološki zavod koji je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, no kada je donesen Zakon, predlagalo ga je Ministarstvo poljoprivrede, stoga Ministarstvo poljoprivrede mora biti predlagatelj i ukidanja, ako idemo na ukidanje, ali prijedlog i odluku, kako pravnu, tako i znanstveno-stručnu, uopće ne donosi Ministarstvo poljoprivrede, niti ono radi nešto samo na temelju dopisa, a pogotovo ne nešto što je ovako osjetljiva tema – izmotavala se tada u Kumrovcu ministrica Vučković, iako zakon jasno definira tko je za što nadležan, a i sam DHMZ nam je tada u svom odgovoru na naše pitanje odgovorio da oni operativno provode obranu od tuče prema nalozima i dopisima koje im dostavlja Ministarstvo poljoprivrede.

Ministarstvo šuti

I proteklog smo tjedna poslali upite Ministarstvu poljoprivrede i Državnom hidrometeorološkom zavodu u kojima smo im postavili nekoliko pitanja, a posebno smo istaknuli ona koja se odnose na to hoće li se sustav obrane od tuče ukinuti ili unaprijediti i poboljšati. No, ministarstvo se, barem do zaključenja ovog teksta, odlučilo za šutnju, dok je s druge strane DHZM na naš upit odgovorio još prošle srijede, dakle, istog dana kada smo im ga poslali. No, odgovor koji smo dobili ne otkriva puno, osim i daljnjeg inzistiranja od strane DHZM-a da sustav obrane od tuče nije učinkovit, ali kad je u pitanju njegovo ukidanje, ponovno su 'prebacili lopticu' na ministarstvo. -Ministarstvo poljoprivrede nadležno je tijelo za donošenje Nacrta prijedloga Zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče te njegovog daljnjeg upućivanja u zakonodavnu proceduru. U ovom trenutku Ministarstvo poljoprivrede vodi razgovore sa svim zainteresiranim strana te očekujemo kako će do kraja ovog mjeseca biti poznati njegovi rezultati. O rezultatima razgovora te osiguranju dodatnih financijskih sredstava na razini državnoga proračuna i doprinosa jedinica područne (regionalne) samouprave ovise i konkretni planovi obrane od tuče u ovoj sezoni – rekli su nam iz DHZM-a.

Odgovor DHZM-a

Što se tiče njihovog stava o samoj obrani od tuče, kažu, nisu ga promijenili. - Stav DHMZ-a, kao nacionalne meteorološke i hidrološke službe, o postojećoj obrani od tuče u Hrvatskoj u nekoliko navrata jasno smo komunicirali prema javnosti, a više možete saznati u članku objavljenom na našim mrežnim stranicama u kojem se nalazi analiza učinkovitosti i isplativosti sustava obrane od tuče u Hrvatskoj, primjeri organizacije sustava u drugim državama te znanstvene studije koje govore o učinkovitosti umjetnog djelovanja na nastanak tuče te utjecaja srebrovog jodida na stanje okoliša. Uloga DHMZ-a u zaštiti ljudskih života i zajednica od ekstremnih vremenskih i klimatskih pojava, kao što je tuča, je unaprjeđenje sustava ranog upozorenja na opasne hidrometeorološke pojave. Upravo to i činimo kroz projekt METMONIC kojim smo uspostavili mrežu suvremenih meteoroloških radarskih mjerenja i po prvi put u povijesti radarskim mjerenjima obuhvatili cjelokupan teritorij Republike Hrvatske. Suvremena radarska mreža omogućuje još efikasnije praćenje različitih oblika oborine (tuča, kiša, snijeg i susnježica) te osigurava dostupnost tih podataka građanima Hrvatske u realnom vremenu. Motrenje olujnih pojava, njihova prognoza te rana i pravovremena upozorenja su temeljna zadaća DHMZ-a kao nacionalne hidrometeorološke službe. Hoće li se i dalje provoditi postojeći sustav obrane od tuče ili će se uvesti neki drugi oblik obrane od ove nepogode na lokalnoj razini, ostaje u konačnici na donosiocima odluka. DHMZ im prilikom donošenja odgovarajućih mjera, strategija i politika može dati podršku meteorološkim informacijama, analizama i studijama temeljenim na znanstveno dokazanim činjenicama – odgovorili su nam iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Neodgovornost DHMZ-a

No, dok DHZM tvrdi kako o ničem nema pojma, predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Josip Salatko tvrdi kako je zaprimio njihovu poruku da se obrana od tuče nastavlja. -Zahvaljujući zalaganju našeg saborskog zastupnika Davora Dretara, ali i pritisku javnosti i medija, ipak su odlučili da za sada još neće ukinuti sustav obrane od tuče. Mene je proteklog tjedna, kao predsjednika Udruge raketara protugradne obrane, umjesto ravnateljice DHMZ-a kojoj je to ispod časti, nazvao voditelj radarskog centra Sljeme, Kemal Feris i rekao mi kako će se obrana od tuče provoditi i ove godine te da nije ukinuta. E sad, hoće li se početi, kada će se početi i s čime će se početi provoditi, ništa se ne zna. Jer DHMZ još do dana današnjeg nije ugovorio nabavku, odnosno kupnju nove otopine. Onoj otopini koju smo koristili prošle godine rok trajanja je već odavno prošao. A sve što je ostalo su nam uzeli. Na primjer, meni je ostalo 20 litara te stare otopine, oni su je odvezli u Čepin u skladište i sad kad će trebati početi obrana od tuče, sad će ići tamo i dovesti mi kombijem tih 20 litara te stare otopine. To su takve nevjerojatne stvari i bespotrebno, neodgovorno bacanje novaca poreznih obveznika da si vi to ne možete ni zamisliti – priča nam Salatko.

Premalo generatora

Na području Hrvatskog zagorja DHZM je ukinuo velik broj generatorskih postaja, sada ih je ostalo tek šesnaest u cijeloj ovoj zoni, kaže Salatko, zbog čega su mnogi dijelovi Zagorja ostali nezaštićeni od tuče. – Prošle godine su zbog smanjenja broja generatorskih postaja upravo te nezaštićene dijelove Zagorja zadesile katastrofalne tuče, a ove godine će biti još gore i još jače tuče. Znate da pratim meteorološka zbivanja, da pišem vremenske prognoze i nemojte se začuditi kad iza Uskrsa ili negdje iza 15. travnja dočekamo već prvu tuču. A mi smo nespremni za obranu od tuče i stanje će biti sve gore, zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Pa vidite kakvo je vrijeme. Prošli tjedan smo bili na -11, a sada idemo na + 12. I to će se svake godine sve više zahuktavati, nažalost. A ako se sjećate, mi smo zadnju ozbiljnu tuču imali 2011. godine. I onda od kad su ukinuli rakete, pa i zapostavili obranu od tuče, evo, prošle godine se dogodila katastrofa. Jer su prorijedili obrane od tuče i generatore, umjesto da su ih zgusnuli. Zašto su nastradali Kumrovec i Klanjec? Zato jer Pušća kod Zagorskih Sela i Dugnjevec kod Risvice više ne rade – govori nam Josip Salatko.

Osiguravajuće kuće

Prilikom našeg razgovora, sa Salatkom u društvu bio je i spomenuti saborski zastupnik Davor Dretar, koji nam je otkrio što se događalo na Markovom trgu vezano za obranu od tuče. - Iako nisam član saborskog Odbora za poljoprivredu, kao saborski zastupnik imam pravo sudjelovati u radu svih saborskih tijela, stoga sam u listopadu prošle godine sudjelovao na njihovoj sjednici na kojoj je tema bila 'Sustav obrane od tuče - da ili ne?'. Jer očigledno je da ga DHMZ, kao tijelo nadležno za operativnu provedbu tog sustava, ne provodi, odnosno, ne dostavlja se dovoljna količina meteorološke otopine, zanemaruju se radarski sustavi i slično. Dakle, sustav obrane od tuče se prepušta laganom umiranju. I oni tvrde da sustav obrane od tuče nije sto posto učinkovit. I oni kažu da se okreću iskustvima nekih europskih zemalja koje su usmjerile poljoprivredne proizvođače prema osiguravajućim kućama. I ministrica poljoprivrede će vam reći da oni sufinanciraju police osiguranja poljoprivrednicima. Ali osiguravajuće kuće nisu humanitarne organizacije. Oni se bave time da ti njima platiš premiju osiguranja, a da oni tebi ne plate. To je njihov posao. Oni tako zarađuju novac. I oni vam ne osiguravaju, recimo, vaš voćnjak ili vinograd, već samo urod. Dakle, oni izračunaju koliko će vam izrasti ploda, koja je cijena tog ploda i tu cifru koju su si sami izračunali, oni osiguravaju. A to što će nekome tuča potući vinograd tako da u njemu neće biti tri godine uroda, to oni ne osiguravaju. A drugo što je bitno, subvencioniraju se premije osiguranja protiv tuče za OPG-ove, kojih ima u Hrvatskoj preko 100 tisuća i te se subvencije isplaćuju iz državnog proračuna. Dakle, oni sad tjeraju sve te OPG-ove u osiguravajuće kuće. Znači, porezni obveznici financiraju osiguravajuće kuće, umjesto da financiraju sustav obrane od tuče – ljutit je zastupnik Dretar.

Unaprijeđenje obrane

Kako je rekao Dretar, na toj sjednici DHZM je iznio raznorazne podatke iz javno dostupnih studija na internetu, a prema kojima učinkovitost obrane od tuče nije dokazana. – Ja sam im donio studije koje jednako tako kažu da se ne može sto posto dokazati učinkovitost sustava od tuče, ali da mnogi pokazatelji pokazuju da je učinkovit. Smanjuje se broj dana u kojima tuča pada. Srećom, pritisak javnosti i mene kao saborskog zastupnika očito je urodio plodom tako da još uvijek na saborske klupe nije došao najavljivani prijedlog da se Zakon o sustavu obrane od tuče stavi van snage i sigurno neće doći u neko dogledno vrijeme, budući da smo digli poprilično veliku halabuku i oni ga se ne usude ugasiti. I nedavno sam u saboru ponovno pitao ministricu Vučković zašto ne provodi zakon. Ako netko prođe na semaforu na crveno, platit će kaznu jer je na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama u kojem piše da se ne smije prolaziti na crveno. Ako postoji Zakon o sustavu obrane od tuče, zašto se ne poštuje? Država, dakle, svjesno krši zakon – rekao nam je Dretar napomenuvši kako je službenim putem ministrici poljoprivrede, kao saborski zastupnik, uputio i konkretan prijedlog. – Poslao sam ministarstvu službeni prijedlog ne gašenja, nego podizanja obrane od tuče na jedan novi, viši nivo, angažiranjem aerodroma u Gubaševu, Varaždinu i u Pribislavcu u Međimurju. Dakle, tri županije imaju tri aerodroma i na njih ide laka poljoprivredna avijacija. Kupuje se avion, koji se prerađuje na način da može dignuti srebrni jodid u atmosferu i vrši se takozvano zasipavanje. Takav avion košta oko milijun kuna, što je daleko, daleko manje od svih onih iznosa šteta koji se zbrajaju nakon tuče. Uostalom, kad uđete u politiku, tek onda vidite da novaca ima puno i da milijun kuna za avion nije nikakav veliki novac za državni proračun. Samo ga treba pravedno i ispravno rasporediti – rekao nam je saborski zastupnik Davor Dretar, naglasivši kako će se i dalje zalagati da se sustav obrane od tuče unaprijedi, poboljša i učini još učinkovitijim. No, na potezu je Ministarstvo poljoprivrede.