U 2010. godini manji broj prometnih nesreća s poginulim osobama

Policijski službenici su u 2010. godini obavili očevid kod 906 prometnih nesreća što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjenje za 10,9 posto. U 13 nesreća s poginulim osobama 15 osoba je smrtno stradalo, u 313 nesreća s ozlijeđenim osobama 114 osoba je teže, a 385 osoba je lakše ozlijeđeno, dok je u 580 prometnih nesreća nastala samo materijalna šteta.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj prometnih nesreća s poginulim osobama manji je za 31,6 posto, nesreća s ozlijeđenim osobama za 14,9 posto i nesreća u kojima je nastala materijalna šteta manje je za 7,9 posto.

Prema posljedicama sudionika u prometnim nesrećama broj poginulih osoba manji je za 25,0 posto, teže ozlijeđenih manje je za 12,3 posto, a lakše ozlijeđenih osoba manje je za 6,1 posto. Ukupno je u prometnim nesrećama nastradalo 514 osoba što je u odnosu na 2009. godinu smanjenje za 8,2 posto. Najviše nastradalih osoba životne je dobi od 30 do 50 godina u kojoj dobnoj skupini je nastradalo 187 sudionika od kojih su tri osobe poginule, 36 je teže, a 148 osoba je lakše ozlijeđene. Prema starosti sudionika koji su sudjelovali u prometnim nesrećama najviše također ih je životne dobi od 30 do 50 godina (822 sudionika).

Analizom prometnih nesreća s poginulim osobama u 2010. godini utvrđeno je slijedeće:

- najkritičniji mjesec u 2010. godini bio je mjesec srpanj u kojemu su se dogodile 3 prometne nesreće u kojima je 5 osoba smrtno stradalo

- u mjesecu veljači, rujnu i listopadu 2010. godine dogodilo se ukupno 7 prometnih nesreća ili 53,8 posto svih prometnih nesreća s poginulim osobama u kojima je 7 osoba smrtno stradalo ili 46,7 posto.

- najkritičniji dan u tjednu je subota sa 4 prometne nesreće ili 30,8 posto (također i u 2009. godini subota je bila najkritičniji dan u tjednu)

ukupno se tijekom godine u dane vikenda (subota/nedjelja) dogodilo 6 prometnih nesreća s poginulim osobama ili 46,2 posto.

- najkritičniji sati događanja prometnih nesreća s poginulim osobama bili su od 17 do 19 sati - 5 prometnih nesreća; te od 20 do 22 sata - 4 prometne nesreće.

- životna dob smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama je od 20 do 25 godina - 6 osoba, te od 30 od 40 godina - 2 osobe

- evidentirane greške kod prometnih nesreća najčešće su vezane uz nepropisnu ili neprilagođenu brzinu u 7 prometnih nesreća ili 53,8 posto, dok je vrsta nesreće vezana za nalet na pješaka u 6 prometnih nesreća ili 46,2 posto, te frontalni sudar u 3 prometne nesreće ili 23,1 posto.

- od ukupnog broja smrtno stradalih u prometu najviše su smrtno stradali pješaci - 6 osoba, vozači osobnih automobila - 5 osoba, putnici u motornim vozilima - 3 osobe, te vozač motocikla - 1 osoba.

- alkohol kao uzrok u prometnim nesrećama s poginulim osobama evidentiran je u 3 prometne nesreće ili 23,1 posto.

Od ukupnog broja prometnih nesreća s poginulim osobama 6 prometnih nesreća dogodilo se na županijskim cestama, 5 prometnih nesreća na državnim cestama, te po 1 prometna nesreća na lokalnoj cesti i na nerazvrstanoj cesti.

Brzina je i dalje najčešći uzrok svih prometnih nesreća u 2010. godini. 278 nesreća ili 30,7 posto ukupnog broja nesreća izazvano je zbog neprilagođene/neprimjerene brzine uvjetima na cesti i u prometu. Prema vrstama prometnih nesreća najviše je bilo slijetanja vozila s ceste - 260 slučaja. Kritični dan prema broju obavljenih očevida prometnih nesreća je petak s 165 obavljenih očevida, a najsigurniji je utorak sa 89 obavljenih očevida. Kritično vrijeme u toku dana je razdoblje između 16 do 17 sati s 66 obavljenih očevida, a najsigurnije razdoblje je od 2 do 3 sata sa 12 obavljenih očevida.

U prometnim nesrećama sudjelovalo je 2150 sudionika od kojih je 237 sudionika ili 11,0 posto bila pod utjecajem alkohola, dok je lani u 1017 prometnoj nesreći sudjelovalo 2 383 sudionika od kojih je 285 ili 12,0 posto bilo pod utjecajem alkohola. Tijekom 2010. godine došlo je do smanjenja broja sudionika prometnih nesreća za 233 osobe ili 9,8 posto i do smanjenja udjela alkoholiziranih sudionika u ukupnom broju sudionika prometnih nesreća za 1,0 posto.

Policijski službenici su tijekom redovitih zadaća i provođenja akcija u prometu u 2010. godini evidentirali 1 2344 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Najviše utvrđenih prekršaja odnosi se na brzinu - 4124 prekršaja što iznosi 33,4 posto ukupnog broja utvrđenih prekršaja. Zatim slijede prekršaji nepoštivanja prometnog znaka (1406). Utvrđeno su i 757 prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom i tehnički neispravnim vozilom, 676 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, a od ostalih prekršaja još izdvajamo 671 prekršaj nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 224 prekršaja upravljanja vozilom prije stjecanja prava, 104prekršaja nekorištenja zaštitne kacige, te 63 prekršaja upravljanja vozilom za vrijeme izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja.

Slijedom navedenog upozoravamo vozače kao subjekte u prometu da vode računa o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika u prometu, da upravljaju vozilima na način da ne precjenjuju svoje vozačke sposobnosti, da prilagode brzinu kretanja propisanim ograničenjima brzina u prometu i izbjegavaju vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.