U Hrvatskoj ceste rade od nikam-nikam, a u Zagorju od nekam-nikam

Da je situacija s cestama u našoj županiji loša i nije neka nova vijest. No i ceste koje vode u našu županiju iz pravca

cesta_radovi.jpg

Da je situacija s cestama u našoj županiji loša i nije neka nova vijest. No i ceste koje vode u našu županiju iz pravca Zagreba, nisu u ništa boljem stanju. Jedina koja zadovoljava standarde je autocesta na kojoj je cestarina skupa, pa je mnogi vozači izbjegavaju. O lošem stanju Zagorske magistrale već je puno toga napisano, a o obnovi ove važne državne ceste već dugo slušamo, no pomaka nema.

Ni cesta koja vodi od Jakovlja prema Slatini i Oroslavju, zvana 'Dugi konec' nije u najboljem stanju, a posebno je zanimljiva ona koja od Stubičkog Strmca preko Kraljevog Vrha ide do Donje Bistre. Naime, na samoj granici dvije županije staje obnovljeni dio ceste koji vodi kroz našu županiju, a nastavak kroz Zagrebačku županiju pun je rupa.

Sa stanjem cesta koje su u ingerenciji Županijske uprave za ceste, nije zadovoljna ni načelnica Općine Jakovlje Snježana Bužinec.

Općina moli, usmena obećanja se ne ispunjavaju

- Godinama tražimo da se županijske ceste poprave, posebno smjerovi koji su nam važni prema Donjoj Bistri, prema Slatni, zatim Luka i Kraljev Vrh. Dio koji vodi prema Donjoj Bistri za nas je vrlo važan. Nažalost, ostaje nam samo pisati dopise. Već 7-8 godina tražimo rekonstrukciju, a odgovor je uvijek da Županijska uprava za ceste nema dovoljno novaca. Tražimo i da se renovira Zagorska magistrala i da se uredi još jedna traka za skretanje u Zagorsku ulicu koja vodi u centar Jakovlja. Imamo usmeno obećanje da će se to napraviti kad krene rekonstrukcija državne ceste D1 – rekla nam je načelnica Bužinec.

Načelnica Općine Jakovlje Snježana Bužinec

Postoji li u planovima Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije uređenje i rekonstrukcija cesta koje vode prema Zagorju (osim Zagorske magistrale koja je državna cesta), pitali smo ravnatelja Zdenka Majzeca.

- Nikada nije bila tolika kriza s novcem kao ove godine i nažalost nikakvih ozbiljnih poslova neće biti. Inzistirat ćemo na tome da se te ceste, i 'Dugi konec' i cesta prema Bistri, dobro pokrpaju ove godine. Mi se borimo da se naknada za ceste poveća, a nije povećana od 2002. godine. Postoje izgledi da se to i dogodi. Brinemo se za 1.550 kilometara cesta i nije lako sve urediti. Nadamo se da će se moći eventualno 2011. – rekao nam je ravnatelj Majzec.


Zagorje i Međimurje, ničija briga

Saborski zastupnik SDP-a Ivan Hanžek, od prije nepunih mjesec dana novi je član Saborskog odbora za promet i veze. Često kritičan po pitanju održavanja i izgradnje cesta ni ovaj puta nije bio ništa blaži na naš upit da komentira stanje na prometnicama.

Saborski zastupnik SDP-a Ivan Hanžek

- Činjenica je da je Krapinsko-zagorska županija novim Pravilnikom o rasporedu sredstava za održavanje i građenje županijskih i lokalnih cesta iz izvora sredstava Hrvatskih cesta u 2010. godini dobila najmanje uz Međimursku županiju. Činjenica je da osim zahvata u Krapini i nema drugih većih investicija i da se u Hrvatskoj ceste rade od nikam-nikam, a kod nas u Zagorju od nekam-nikam. One prometnice koje dovode u pitanje sigurnost putnika i koje nas mogu odvojiti od ostatka svijeta, a tu mislim na most u Gubaševom, nema nigdje u planovima. Osim 800 metara 'industrijske ceste' u Zaboku, a što je opet samo presvlačenje asfaltnog sloja i sigurno ne rješava problem, zagorskih cesta nigdje nema. I u kriznoj godini zagorske ceste su na začelju investicija ili ih nema nigdje – rekao nam je zastupnik Hanžek, dodajući kako se ništa promijenilo nije.

Korektivni koeficijent

Pravilnik o rasporedu sredstava za održavanje i građenje županijskih i lokalnih cesta iz izvora sredstava Hrvatskih cesta d.o.o. u 2010. godini koji je objavljen u Narodnim novinama utvrđuje iznos financijskih sredstava za održavanje i građenje županijskih i lokalnih cesta iz sredstava koja će Hrvatske ceste u 2010. ostvariti temeljem Zakona o javnim cestama, a iznose 240 milijuna kuna. Od toga je 35 milijuna kuna namijenjeno za interventne zahvate po posebnom nalogu ministra mora, prometa i infrastrukture, a ostalih 205 milijuna doznačit će se županijskim upravama za ceste na temelju kriterija iz Zakona o javnim cestama.U slučaju da vlastitim prihodom od registracije nije pokriven 'minimalni' standard redovnog održavanja, Hrvatske ceste osiguravaju razliku, ali tu ne ulazi i KZŽ.

Prema kriteriju postizanja potrebnog stupnja moderniziranosti županijskih i lokalnih cesta raspoređeno je u 2010. godini 55 milijuna kuna, a raspored sredstava izvršen je temeljem korektivnog koeficijenta. Budući da KZŽ ima 53.342 registrirana vozila, 701 kilometar županijskih i lokalnih cesta, njezin je prometni koeficijent 76,09, a korektivni koeficijent 1,1. Temeljem toga KZŽ pripada 597.120 kuna. Za izvanredno održavanje županijskih i lokalnih cesta, ukupno je raspoređeno 119.807.943 kuna, od čega na KZŽ otpada 5.402.880 kuna. Kad se zbroji 597.120 kuna za modernizaciju i 5.402.880 za izvanredno održavanje, ukupno KZŽ dobiva 6 milijuna kuna. Manje dobiva jedino Međimurska županija (3 milijuna), a isto 6.000.000 dobiva Dubrovačko-neretvanska županija. Najviše, 31 milijun kuna dobiva Ličko-senjska županija.

Formula

Zašto se kod nas sve računa prema nekim formulama (opet se moramo prisjetiti čuvene Pankretićeve formule za izračun cijene svinjske polovice koju ne bi mogao riješiti ni sudionik matematičke olimpijade), nije nam jasno. Tako je i s cestama.

Što je korektivni koeficijent? Nešto što nema veze sa životom. Čudi što se nitko nije sjetio pri izračunu omjera broja registriranih vozila u županiji i kilometraže županijskih i lokalnih cesta, da se njima voze i vozila koja nisu registrirana u županiji. Nije valjda da se po županijskim cestama voze samo ljudi iz te županije? Neke županijske ceste su prometne da prometnije ne mogu biti, ali to nikoga ne brine.

NAjčitanije