U Krapini otvorena izložba o doprinosu ruske emigracije Hrvatskoj
Cilj izložbe Ruska emigracija u kontekstu razvoja Hrvatske znanosti i kulture je prikazati život emigranata iz Rusije u Hrvatskoj u razdoblju između 1920. i 1940. te predstavi najistaknutije pojedince čija su djela trajno ugrađena u hrvatsku, znanost, povijest i kulturu
U Gradskoj knjižnici Krapina jučer je održano otvaranje izložbe i prateće predavanje Ruska emigracija u kontekstu razvoja Hrvatske znanosti i kulture.
Otvaranju izložbe prisustvovale su i zamjenica župana Jasna Petek i Natalia Jakimčuk, prvi tajnik Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj koje su pozdravile prisutne te organizatorima Manjinskoj ženskoj udruzi Terem iz Bedekovčine i Gradskoj knjižnici Krapina čestitale na organizaciji još jedne izvrsne izložbe.
Cilj izložbe Ruska emigracija u kontekstu razvoja Hrvatske znanosti i kulture je prikazati život emigranata iz Rusije u Hrvatskoj u razdoblju između 1920. i 1940. te predstavi najistaknutije pojedince čija su djela trajno ugrađena u hrvatsku, znanost, povijest i kulturu.
Izložba je u Krapinu stigla u sklopu planiranog puta po Hrvatskoj, pošto je prvi put otvorena u lipnju 2017. u Hrvatskom državnom arhivu. Kako je istaknuto u sklopu otvorenja i pratećeg predavanja, -većina ruskih emigranata koji su na hrvatsko područje stigli poslije ruske revolucije bili su obrazovani ili visoko obrazovani ljudi - znanstvenici, inženjeri, profesori, arhitekti, slikari, pisci, glazbenici i pripadnici aristokracije. Ruski znanstvenici svojim su radom u novoj domovini na razne načine doprinijeli u razvoju znanosti. Cijeli ih je niz koji su predavali na fakultetima u Hrvatskoj, a neki od njih bili su osnivači novih fakultetskih zavoda ili dekani fakulteta. Manje je poznat doprinos ruskih emigranata hrvatskoj likovnoj kulturi – slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi, fotografiji i filmu, kao i glazbi te književnoj i filmskoj umjetnosti.
