U popularnoj hrvatskoj salami pronađena izuzetno opasna bakterija!
Foto: Ilustracija/Bakterija Listeria monocytogenes
"Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda:
Samoborska salama, LOT 00050125.09.2024, s rokom trajanja 23.01.2025., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu", objavio je DIRH.
Proizvođač ove Samoborske salame je Mesnica Prelec d.o.o., Augusta Harambašića 42, 10434 Strmec Samoborski, navode iz DIRH-a te napominju kako se ova obavijest odnosi isključivo na gore navedeni proizvod, dakle, samo na LOT 00050125.09.2024, s rokom trajanja 23.01.2025.
Inače, Listeria monocytogenes predstavlja značajan problem za prehrambenu industriju te potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje. Ova bakterija dovodi do pojave listerioze. Njena karakteristična obilježja poput razmnožavanja unutar velikoga raspona pH i temperature te izrazita otpornost na visoku koncentraciju natrijevog klorida omogućuju listeriji preživljavanje različitih postupaka koji se koriste pri obradi namirnica. Uz to, ima sposobnost razmnožavanja na temperaturama skladištenja (+4°C), te zbog toga predstavlja značajan problem za prehrambenu industriju te potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje. Također, ova bakterija može podnijeti i zamrzavanje.
Kako piše plivazdravlje.hr, klinička slika bolesti koje uzrokuje ovisi o osjetljivosti domaćina te o serotipu i količini unijetih bakterija. Razlikuju se pet glavnih kliničkih sindroma. Kod infekcije u trudnoći (što čini trećinu svih slučajeva listerioze) L. monocytogenes se može asimptomatski razmnožavati u rodnici i maternici, a do eventualne pojave simptoma dolazi uglavnom u trećem tromjesečju trudnoće. Tada se najčešće javlja vrućica, glavobolje te bolovi u zglobovima i mišićima, a komplicirani slučajevi nerijetko završavaju prijevremenim porodom ili pobačajem. Simptomi se obično povlače nakon jednog do dva tjedna. Novorođenačka infekcija dolazi u dva oblika. U ranom obliku infekcija listerijama događa se u maternici te dovodi do preuranjenog poroda i pojave septičkog oblika bolesti (sindrom granulomatosis infantiseptica), a uzročnika je moguće izolirati iz krvi, posteljice, ušiju, nosa i ždrijela. Kasniji oblik javlja se tijekom prolaska kroz vaginalni kanal, premda je zabilježen i kod poroda carskim rezom – tada se obično manifestira kao febrilni sindrom praćen gnojnim meningitisom, a u određenom broju slučajeva kao gastroenteritis ili upala pluća.
Infekcija središnjeg živčanog sustava zauzima centralno mjesto jer ovaj mikroorganizam ima posebnu sklonost invaziji moždanog tkiva (posebice moždanog debla), kao i ovojnica mozga. Može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa (upale mozga), meningoencefalitisa i razvoja gnojnih žarišta u mozgu u vrlo rijetkim slučajevima. Promjene mentalnog statusa su česte, a konvulzije se javljaju u barem 25 posto zahvaćenih pacijenata.
Gastroenteritis uzrokovan L. monocytogenes dovodi do neinvazivnog proljeva u trajanju od jednog do tri dana, čija inkubacija najčešće iznosi 21 dan. Uz proljeve kao prepoznatljivo obilježje kod pacijenata dolazi do pojave vrućice, glavobolje, bolova u mišićima i ukočenog vrata, mučnine u trbuhu, pa čak i smetenosti, gubitka ravnoteže i konvulzija.
Okuloglandularna listerioza dovodi do upale očne jabučice i povećanja regionalnih limfnih čvorova, a razvija se nakon unosa infektivnog organizma kroz spojnicu oka. U slučaju da se ne liječi može dovesti do bakterijemije i meningitisa.
Uspješnost terapije ovisi o brzini postavljanja točne dijagnoze i započinjanju adekvatnog liječenja. “Bakterijemija bi se trebala liječiti 2 tjedna, meningitis 3 tjedna, a gnojne upale mozga barem 6 tjedana. Bez obzira na primjenjenu terapiju, ukupna stopa smrtnosti kreće se između 20 i 30 posto, a 22 posto infekcija tijekom trudnoće rezultira gubitkom djeteta uz preživljenje majke u najvećem broju slučajeva”, navodi se na stranicama plivazdravlje.
Dodaju kako je glavni korak u prevenciji pravilan pristup hrani, od rukovanja i kuhanja do konzumacije. Rana dijagnoza i bolje razumijevanje patogeneze listerioze značajno pridonose prevenciji, unapređenju liječenja te smanjenju često teških posljedica ove bolesti.
