U Pregradi otkriveno spomen-obilježje posvećeno žrtvama fašizma i antifašističkim borcima

Na Trgu Gospe Kunagorske u Pregradi jučer je svečano otkriveno spomen-obilježje posvećeno žrtvama fašizma i antifašističkim borcima. Ovaj događaj obilježio je 80. obljetnicu osnivanja Zagorske udarne brigade, ističući važnost očuvanja povijesne istine i odavanja počasti onima koji su dali svoje živote za slobodu i pravednije društvo.

Presjek događaja

Do 1990-ih godina na središnjem pregradskom trgu nalazilo se spomen-obilježje palih boraca i žrtava fašističkog terora u Narodnooslobodilačkoj borbi Jugoslavije, postavljeno u srpnju 1988. godine. Spomen-obilježje sastojalo se od skulpture sa zvijezdom petokrakom i spomen-ploče. Dok je skulptura uklonjena i njezina sudbina nam nije poznata, spomen-ploča preseljena je i postavljena na središnje gradsko groblje, kraj grobljanske kapele i spomen-kosturnice. Na spomen-ploči nalaze se imena i prezimena 55 poginulih osoba s područja nekadašnje Mjesne zajednice Pregrada, a zbirno su istaknute poginule osobe s područja Mjesne zajednice Desinić (89 osoba), Mjesne zajednice Hum na Sutli (57 osoba) i Mjesne zajednice Vinagora (12 osoba).

Uz ovu spomen-ploču, u Martiša Vesi kraj Pregrade nekada se nalazila rodna kuća narodnog heroja Josipa Jutriše Janka uz koju je bila postavljena njegova bista i popratni natpis, rad akademske kiparice Vere Dajht-Kralj, dok je drugi primjerak te biste bio postavljen u predvorju zgrade gradske uprave u Pregradi. Jutrišina rodna kuća u Martiša Vesi uništena je prije desetak godina zbog klizišta, a zahvaljujući zalaganju i brizi sumještana Ivice Horvata, bista i popratni natpis spašeni su od propasti. Bista predstavlja u povijesno-umjetničkom smislu kiparičin najkvalitetniji realizirani portret u javnom prostoru, postižući snažnu psihološku karakterizaciju i živost izraza. Drugi rad ove istaknute hrvatske kiparice predstavlja bista Ede Leskovara, po kojem je nekada nosila naziv osnovna škola u Pregradi i koja se nekad nalazila u predvorju škole. Obje biste stručno su obnovljene, odnosno provedeni su potrebni konzervatorsko-restauratorski zahvati na njima, a radove je izveo Neven Peko iz Gradskog muzeja Sisak.

Ispravak nepravde

Gradonačelnik Pregrade i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj istaknuo je da se danas ispravlja jedna velika povijesna nepravda. 

– U 90. godinama, unatoč nominalnoj antifašističkoj orijentaciji Hrvatske, revizionizam je uzeo maha i došlo je do toga da su se ovi ljudi negirali, a njihova pripadnost narodno-oslobodilačkom pokretu se povezivala s agresorskom vojskom koja je u to vrijeme napadala Hrvatsku. Da se ti ljudi 40-tih godina nisu borili, teško da bi Hrvatska danas bila samostalna država, stoga im danas odajemo počast. Da je Hrvatska, kako oni kažu, bila nezavisna, Edo Leskovar, Josip Jutriša Janko, Ivan Šibl i drugi ne bi trebali 40-tih uzeti pušku u ruke i stati na branik domovine i boriti se protiv okupatora i za bolje i pravednije društvo. Željeli su bolje, željeli su pravednije i drago mi je da se narod ovog kraja uključio u to. Međutim, plaćena je teška žrtva, 86 ljudi s područja Pregrade položilo je svoje živote, s toga ima odajemo počast kakvu zaslužuju. Neka nam njihova borba bude pouka da se takvo zlo više nikada ne smije ponoviti i da se protiv zla trebamo odlučno i čvrsto boriti – rekao je gradonačelnik Vešligaj.  

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin rekao je da mu je čast prisustvovati ovom događaju.

– Dobro je poznato da je od 90. godine do danas u Hrvatskoj uništeno preko 3000 spomenika i spomen-obilježja, a mnoga od njih imala su i umjetničku vrijednost. Napravljena je ogromna šteta spomeničkom dijelu, a potom i kulturni sjećanja i očuvanju umjetničkih vrijednosti. Rijetko imamo prilike čuti da je negdje na nivou lokalne samouprave obnovljen bilo koji spomenik koji je u to doba porušen. Naša je dužnost i obaveza da čuvamo spomeničku baštinu jer je ona jedan od pokazatelja da su postojali oni koji su se odupirali nacifašističkom okupatoru. Ispunjen sam radošću što danas imamo priliku otkriti ovo spomen-obilježje – poručio je Habulin.

Najsvijetliji dio povijesti 

Župan Željko Kolar obratio se kao izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića i u svoje osobno ime.

– Narodno-oslobodilačka borba je jedna od najsvetijih dijelova povijesti hrvatskog naroda kada su naši sinovi i kćeri shvatili da su fašizam i nacizam nešto što može postati trajno zlo. Ljudi poput Leskovara i Jutriše bili su vizionari, ljudi velikog srca i ogromne hrabrosti koji su se u tom trenutku, na čelu s Titom, usudili organizirati i suprotstaviti fašistima. To nikada ne smijemo zaboraviti. Ono što su ti ljudi radili 40-ih godina, to su hrvatski branitelji radili 90-ih – zaključio je Kolar. 

Program obilježavanja nastavljen je svečanom proslavom u vatrogasnom domu, uz prisustvo bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića te mnogobrojnih uzvanika i gostiju.