U rock and roll klubu predstavljeni zagorski muzeji
U zagrebačkom r´n´r klub Purgeraj uz odličnu hranu, nostalgičnu glazbu Drage Diklića, vitezove i neandertalc
.jpg&width=0&height=600&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
Odgovore smo dobili od predstavnika Dvora Veliki Tabor, Muzeja Staro selo Kumrovec, Galerije Antuna Augustinčića, Muzeja evolucije i nalazišta pračovjeka Hušnjakovo te Muzeja seljačkih buna.
Osim promicanja struke, stalnoga rada na unapređenju ponude muzeja i međunarodne aktivnosti, vrijedni muzejski djelatnici organiziraju i neuobičajene akcije, poput one čišćenja smeća oko Velikog Tabora. Sve kako bi regija oživjela a posjetitelji uz dobru zabavu ponešto i naučili. U tom kontekstu bilo je poučno čuti nekoliko riječi o svakom od spomenutih muzeja.
Dvor Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay u 16. stoljeću, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793. Među vlasnicima se ističe hrvatski slikar s kraja 19. i početka 20. stoljeća Oton Iveković, koji je mnogo puta naslikao dvorac i slikoviti krajolik okolice. Trenutačno se u dvorcu Tabor odvijaju restauratorski radovi čiji se završetak očekuje potkraj kolovoza ove godine.
Muzej Staro selo Kumrovec jedinstveni je muzej na otvorenom u Hrvatskoj – etnografski muzej in situ, znamenit po svojih četrdesetak objekata tradicijske arhitekture, očuvanih ili restauriranih, u kojima su postavljene etnografske izložbe. One pokazuju tradicionalan način života sutlanskog kraja na prijelazu iz 19. u 20. st. Rodna kuća i imanje obitelji Josipa Broza smješteni su na početku sela s pripadajućim povijesno-etnološkim postavom. Muzej izlaže i predmete tematski postavljene prema različitim obrtima i običajima tipičnima za regiju. Tamo se možete upoznati s dražesnom zimom i mirisom kruha u peći, proljećem i zujanjem pčela, ljetom u hladu voćnjaka i obiljem jesenjih bogatih boja.
Galerija Antuna Augustinčića osnovana je 1970, kada je Augustinčić (1900–1979), zagrebački i pariški đak, jedan od najznačajnijih kipara i predstavnika hrvatske moderne umjetnosti, darovao rodnom Klanjcu vlastiti skulptorski opus. Time se Augustinčić, javnosti poznat po monumentalnim javnim spomenicima, kao što su Mir uza zgradu UN-a u New Yorku i Spomenik seljačkoj buni i Matiji Gupcu u G. Stubici, predstavlja i kao majstor intimne plastike. U Salonu Galerije redovito se priređuju kiparske izložbe, pa je Galerija u Klanjcu idealno mjesto da upotpunite znanje o skulpturi.
Muzej evolucije i nalazište pračovjeka Hušnjakovo u Krapini najpoznatije je svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. U naslagama špilje nađeno je oko 900 ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljega goveda i drugih životinja. Starost nalazišta odgovara vremenu od prije 130.000 godina. Muzejski postav sadrži geološku, paleontološku i arheološku zbirku te predstavlja stijene i fosile Hrvatskog zagorja, razvoj života na Zemlji i razvoj čovjeka. U blizini nalazišta gradi se novi Muzej krapinskih neandertalaca, koji će modernom arhitekturom i multimedijskom prezentacijom pridonijeti dignitetu jednog od najpoznatijih paleolitskih lokaliteta u svijetu.
Muzej seljačkih buna smješten je u dvorcu Oršićevih, sagrađenom 1756. godine. Stalni postav, otvoren 2002, donosi kulturološki i povijesni pregled regije od 14. st. do službenog ukinuća feudalnih odnosa 1848. godine. Galantno 18. st. prikazano je interijerom koji odražava vrijeme u kome su živjeli graditelji dvorca - grofovi Oršić. Posjetitelji se upoznaju s gradnjom kasnosrednjovjekovnih gradova, oružjem i bojnom opremom te središnjom temom seljačke bune 1573. Postav završava temom Hrvatskog narodnog preporoda i Jelačićevim proglasom o ukinuću kmetstva. No to nije sve. U baroknoj dvorskoj kapeli sv. Franje Ksaverskog možete razgledati stalnu izložbu crkvene umjetnosti Hrvatskog zagorja. Siđite i u vinski podrum, u kojem je novi postav, posvećen vinarstvu. Šetnja lijepo uređenim parkom dovest će vas do impozantnog Spomenika seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Muzej organizira i povremene izložbe, muzejske radionice i događanja.
Sve nabrojeno samo je dio prebogate kulturne ponude u susjedstvu metropole. Zato kartu v žep i pravac - Zagorje zelene!
Izvor: T-portal
