Uredili zeleni most i stanište za vidre te prolaze za vodozemce

EU Projekt Veze prirode koji je Javna ustanove Zagorje zeleno zajedno s još 6 partnera iz Hrvatske i Slovenije provodila u proteklih 30 mjeseci rezultirao je nizom zanimljivih, a za prirodu korisnih aktivnosti. Glavni cilj projekta je osigurati održivost očuvanja i obnove ciljnih vrsta na zaštićenim područjima Natura 2000: Sutla, Kupa, NP Risnjak, Radensko polje i kanjon Kamačnik. Provedbom 5 programa mjera konkretnih demonstracijskih akcija u prirodi na ukupnoj površini od 3159 ha poboljšano je stanje očuvanja vidre, jelenaka, hrastove strizibube, močvarne riđe, kiseličinog vatrenog plavca, vodozemaca. Ove izabrane karizmatične vrste odlična su platforma za komuniciranje vrijednosti prirode najširoj javnosti te su bile osnova za komuniciranje usluga ekosustava. Projekt Veze prirode predstavlja izazov očuvanja i obnove biološke raznolikosti za buduće generacije i podiže svijest o ulozi koju ima priroda za dobrobit ljudi. - Provođenje ovih aktivnosti za nas je bio posebni izazov obzirom da se neke od njih po prvi puta izvode na području kako naše županije tako i šire – kaže ravnateljica Zagorje zeleno Dijana Hršak.

Zeleni most za vidre

U okviru Mjera za unapređenje stanja očuvanosti vidre i njezinog staništa na Sutli u sklopu projekta Veze prirode, Javna ustanova Zagorje zeleno uredila je prijelaz za vidre ispod već postojećeg mosta na potoku Škrnik na cesti Lijepom našom (DC205) u Kumrovcu. U slučaju neprohodnosti obalom vidre biraju put preko ceste zbog čega dolazi do njihovog gaženja. Stoga je uređenje prijelaza ispod mostova značajan čimbenik u zaštiti vidra. - Na mostovne konstrukcije uz obalu postavili smo drvenu policu preko koje vidre, ali i ostale životinje mogu sigurno prelaziti s jedne na drugu obalu. U sklopu gore navedenog projekta i mjera, provedena je i aktivnost izrade i uređenja staništa za vidre, odnosno otvorili smo 2 kanala na 2 lokacije na pritocima rijeke Sutle, potoku Škrnik u Kumrovcu na ktč. 1519 i neimenovanom kanalu na ktč. 1780 u Prišlinu, s ciljem povećanja vodenog staništa za neke ugrožene vrste riba i školjke čime će se unaprijediti prehrambeno stanište vidre te pridonijeti raznolikosti staništa vrsta kojima se vidra hrani, s obzirom da će kanali također predstavljati stanište svim ugroženim vodenim organizmima. - Uređenje prijelaza za vidre i njihovog staništa izvršeno je na temelju stručne studije s detaljnim opisima zahvata, kao i zaštitnim mjerama te nacrtnom dokumentacijom koja na primjeren način prikazuju tehnička rješenja uređenja prijelaza u prostoru. Vidra je autohtona u cijeloj Europi osim otoka u Sredozemlju, ali je u mnogim područjima danas istrijebljena ili bitno prorijeđena. Različite vrste vidri žive na drugim kontinentima uključujući i morske vidre. Čovjek ih je ubijao radi krzna i kao "štetočinu" na ribnjacima, a danas im je stanište narušeno regulacijom vodotoka, nestankom riba i onečišćavanjem.

Nekada ih se ubijalo do 150 godišnje, a od 1972. vidra je trajno zaštićena. Usprkos zakonskoj zaštiti vidra u Hrvatskoj i dalje ima status ugrožene vrste, a porast populacije ograničavaju gubitak staništa i krivolov. Uz nastavak aktivnih mjera za njenu zaštitu vidra ima izglede za opstanak. Projektom Veze prirode utvrđeno je da je vidra rasprostranjena cijelim tokom rijeke Sutle, a naše aktivnosti i zahvati provedeni doprinijeti će očuvanju njene populacije. Europska vidra naraste do 15 kg. Oblik tijela, dlaka i noge s kožicama između prstiju su prilagođeni životu uz vodu, odnosno plivanju i ronjenju. Živi uz tekuće i stajaće vode uključujući i boćata ušća rijeka. Sklanja se u podzemne hodnike, te između korijenja stabala i u priobalno raslinje. Od vode se udaljava samo da bi prešla do neke druge vodene površine. Hrani se ribom, rakovima i vodozemcima, a rjeđe lovi sisavce i ptice. Svaki mužjak brani svoje područje čime se ograničava moguća brojnost u staništu. Ženka rađa obično svake druge godine u različita godišnja doba 2 do 4 mladunčeta koji sazrijevaju za 2 do 3 godine i mogu živjeti preko 15 godina.

Uređenje prolaza za vodozemce

- U okviru Mjera za vodozemce, JU Zagorje zeleno je na temelju stručne studije uredila prolaze za vodozemce uz državnu cestu DC229 u Razvoru te smo nabavili mobilne ograde za vodozemce i plastične kante te su postavljeni prometni znakovi koji upozoravaju na prisutnost žaba na cesti sve u svrhu prevencije njihova stradavanja na prometnici. Samu lokaciju - 'Crnu točku' stradavanja vodozemaca odredili smo na osnovi provedenog monitoringa vodozemaca uz rijeku Sutlu – ispričala je Dijana Hršak. Iz navedenog projekta također smo uredili u značajnom krajobrazu Zelenjak –Risvička i Cesarska mozaičnu stazu Veze prirode, a kojim se postojećoj geološkoj stazi dalo novo ruho i zanimljive teme. Bogatstvo vrsta i staništa Natura 2000 područja rijeke Sutle, zanimljiva geološka prošlost Zelenjaka te povijest crkve na Risvici, interpretirano je na 8 točaka koje nude ljepotu, informacije i aktivan odmor. Na samom početku staze, koji je u neposrednoj blizini izletišta i restorana u Zelenjaku, nalaze se i elementi Zelene učionice koje će probuditi sva vaša osjetila i potaknuti vezu s prirodom. - Ako vas zanima od kakvog je kamena izgrađena Zagrebačka katedrala te koje životinje su živjele ovdje u prapovijesti i koje ovdje žive danas onda je poučna staza pravo mjesto za vas. Za savladavanje uspona i obilaska cijele staze potrebno je sat vremena, a povratak istim putem otvoriti će nove vizure i doživljaj prirode u njenoj punoj ljepoti – poziva Ustanova.

Započela akcija spašavanja vodozemaca

Uz rub ceste kod Štrucljeva na županijskoj cesti Sveti Križ Začretje – Zabok postavljena je mobilna ograda koja bi trebala spriječiti prelazak žaba preko ceste i usmjeriti ih prema ispustu ispod ceste tako da one sigurno stignu do obližnjeg jezera. Ustanova će sustavno nadzirati crnu točku, a nakon završetka migracije, ograda će biti uklonjena. - Ovom aktivnosti želimo pridonijeti očuvanju populacije vodozemaca, kako bi oni mogli normalno obavljati svoje životne funkcije koje doprinose očuvanju ravnoteže u prirodi budući da promet predstavlja jednog od neprijatelja naših vodozemaca. Vodozemci imaju veliku ulogu u kontroliranju brojnosti raznih kukaca, poput komaraca te su važna karika koja povezuje hranidbene lance u vodi i na kopnu. Osim toga, osobito su osjetljivi na onečišćenja, što je jedna od karakteristika koje ih čine dobrim bioindikatorima te se često se koriste za monitoring tj. sustavna promatranja okoliša. Sanacija ove crne točke, nadamo se, tek je početak ovakvih aktivnosti na području naše županije te očekujemo uključivanje zainteresiranih pojedinaca i udruga. Kontakt za uključivanje u akciju: [email protected], tel: 049/315 060, mob: 091/3293356. -Pomozimo žabama da sigurno prijeđu preko ceste!! Sa svakom spašenom žabom, pridonijeti ćemo očuvanju prirode – napominju u JU Zagorje zeleno. – Zahvaljujemo svima koji su pomogli da se ova aktivnost realizira te pozivamo vlasnike parcela uz čije su postavljene barijere da pripaze da ne bi došlo do uništavanja i oštećenja i za to im posebno zahvaljujemo – kaže ravnateljica Hršak, dodajući da su priliko postavljanja barijera zatekli velike količine različitog otpada koji je bačen iz automobila koji tamo prolaze…