Uskok podignuo optužnicu protiv Lovre Kuščevića i još petero ljudi

USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv Lovre Kuščevića, bivšeg ministra, njegove supruge te još petero hrvatskih državljana.

Velik dio optužnice odnosi se na afere koje je prije dvije godine otkrio Index, piše taj portal.Index je nedavno objavio da je USKOK končao istragu protiv bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića i još pet osoba zbog kaznenog djela iz članka 291. stavak 1. Kaznenog zakona.

Prema spomenutom članku, službena ili odgovorna osoba "koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu" može biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Uz bivšeg ministra, istragom su bili obuhvaćeni njegova supruga Zorana Kuščević, šogor Ivica Žuvić, bivši predsjednik Općinskog vijeća Nerežišća Jakša Goić, načelnik Nerežišća Svemir Obilinović te poduzetnik Ante Marinović, donosi Index.

Priopćenje Uskoka u kojem se ne navode imena prenosimo u cijelosti.

'USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv šestero hrvatskih državljana (1975., 1981., 1979., 1950., 1975., 1966.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, primanja mita, pomaganja u primanju mita, davanja mita, poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, poticanja na prouzročenje stečaja te sprječavanja dokazivanja. (6. 5. 2021.)

Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, od prosinca 2008. do 24. ožujka 2018., kao načelnik Općine Nerežišća (dalje Općina), dogovorio s II. okr., svojom suprugom, pribavljanje značajne nepripadne materijalne koristi stjecanjem poljoprivrednog zemljišta i njegovom prenamjenom u Prostornom planu uređenja Općine (dalje Plan) u građevinsko zemljište te daljnjom prodajom.

Tako je I. okr., koristeći činjenicu da mu je kao načelniku Općine bilo poznato kako Općina priprema pokretanje postupka I. izmjena i dopuna Plana kojima će se omogućiti širenje granica građevinskih područja naselja, te znajući da su nekretnine koje su se prema tada važećem Planu nalazile izvan zone građevinskog zemljišta zbog svojeg položaja pogodne za uvrštenje u građevinsko područje naselja, tijekom priprema i postupka I. izmjena i dopuna Plana kontaktirao vlasnike nekretnina pri čemu je prešutio da njihove nekretnine udovoljavaju uvjetima za prenamjenu u građevinsko zemljište te im neistinito prikazao da ih planira koristiti u poljoprivredne svrhe.

Kada su mu ovi povjerovali i pristali prodati zemljišta, u cilju prikrivanja vlastitog sudjelovanja u tim pravnim poslovima, dogovorio je s II. okr. da ona zaključi kupoprodajne ugovore za predmetne nekretnine, što je ona sukladno dogovoru i učinila te kao kupac sklopila ugovore za ukupan iznos od 70.000,00 kuna (15,76 kuna po m2).

Potom je I. okr., nakon što je u listopadu 2009. godine u ime Općine kao naručitelja sa stručnim izrađivačem plana zaključio Ugovor o izradi izmjena i dopuna Plana kojim je imenovan za koordinatora izrade prostorno-planske dokumentacije, u ožujku 2010. godine stručnom izrađivaču Plana podnio prijedlog da se granice postojećeg građevinskog područja naselja prošire i na čestice zemlje u vlasništvu II. okr. koja je nekretnine prethodno stekla na opisani način. S obzirom da su te čestice udovoljavale uvjetima, uvrštene su u građevinsku zonu naselja.

Na osnovu izmjena Plana iz 2011. godine, II. okr. je tijekom 2013. godine podnijela zahtjeve te je u svibnju 2017. godine ishodila rješenja o uvjetima građenja i provela parcelaciju zemljišta. Potom je I. okr. dogovorio prodaju dijela tog zemljišta trgovačkom društvu iz Zagreba, slijedom čega je II. okr. kao prodavatelj s tim društvom zaključila ugovor o prodaji dijela zemljišta površine 1951 m2 za iznos od 200.000 eura (762,70 kuna po m2), dok je preostali dio zemljišta ostao u njezinu vlasništvu, čime su I. i II. okr. pribavili nepripadnu materijalnu korist od najmanje 2.289.045,80 kuna.

Nadalje se I. okr. tereti da je od studenoga 2009. do kolovoza 2010. godine, a nakon što je kao načelnik Općine donio Odluku o raspisivanju natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje (dalje Program), omogućio III. okr. - svojem šogoru, na njegovo traženje, kupnju stana iz navedenog Programa pod uvjetima povoljnijim od tržišnih u pogledu kamata, znajući da III. okr. na to nema pravo. Naime, jedan od uvjeta za podnošenje zahtjeva za kupnju stana iz navedenog Programa bio je da podnositelji nemaju nekretninu u vlasništvu.