Ustavna tužba protiv Vlade?
Vladina Uredba o visini vodnog doprinosa te Uredba o visini naknade za uređenje voda, izazvala je ogorčenje većeg dijela
Tako će najskuplje biti graditi u zoni A, gradu Zagrebu i zaštićenom obalnom području mora, a najjeftinije u zoni C, koja obuhvaća područja posebne državne skrbi. Tarife sa «srednjom» cijenom plaćat će se u zoni B, koja uključuje sve ostale dijelove Hrvatske, dakle, i Zagorje.
Što je vodni doprinos?
Najjednostavnije rečeno, vodni doprinos je novac kojeg će svaki investitor, bilo da gradi kuću za stanovanje, poslovni prostor, proizvodni pogon, skladište, crkvu, bolnicu, cestu ili nešto drugo, trebati dati državi prije nego što počne graditi, jer je to sada uvjet za dobivanje građevinske dozvole. Vodni doprinos trebat će platiti jednokratno, a država će ga trošiti na zaštitu od poplava. Sve to, ovako rečeno, ne zvuči kao problem, no kad se tome doda činjenica da nije riječ o zakonu kojeg je donio hrvatski Sabor, već o uredbi Vlade te da je riječ o vrlo visokim tarifama, razumljivo je zašto je ova priča podigla toliku prašinu, pogotovo u Zagorju, koje u posljednje vrijeme bilježi sve veći broj zainteresiranih inozemnih i domaćih investitora.
Naime, svatko tko sad želi graditi poslovni prostor u Zagorju trebat će po kubnom metru tog prostora platiti 60 kuna, a za kubni metar obiteljske kuće 40 kuna. Ako prosječna obiteljska kuća koja se gradi u Zagorju ima prizemlje i stan u potkrovlju, riječ je o prosječno 650 kubnih metara prostora, odnosno 26 tisuća kuna vodnog doprinosa.
Destimulacija investitora
Iako je tarifa za proizvodne pogone daleko manja te iznosi 15 kuna po kubnom metru, visoka tarifa za poslovne prostore mogla bi brojne investitore odvratiti od namjere gradnje i investiranja u Zagorju. Budući se u Zaboku upravo priprema nekoliko velikih investicija, posebnu zabrinutost izrazio je zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek.
-Za svakog od investitora, koji su sad aktualni i koji će graditi na području Zaboka, to je vrlo veliki namet, a problem je što ta sredstva investitori nisu planirali, naročito oni koji su dvije godine čekali suglasnost od Hrvatskih cesta za priključenje na zabočku industrijsku cestu. Iako je velik, taj trošak se u stambenoj gradnji još nekako može podnijeti, međutim kod investicija u poslovne i proizvodne pogone on ozbiljno destimulira investitore. Grad Zagreb bi još mogao prihvatiti da se takva mjera donese, da se destimulira da sve ide u Zagreb, odnosno, da se potiče gradnja i investiranje u područjima posebne državne skrbi i u nerazvijenim područjima, no nama je to težak udarac –rekao je Hanžek te naveo zanimljiv i konkretan primjer.
Jedan investitor – pet milijuna eura vodnog doprinosa
Naime, od nekoliko investitora koji se spremaju graditi u Zaboku, jedan od njih namjerava izgraditi poslovne prostore na 70 tisuća četvornih metara. Iako za sada nije želio govoriti o kojem je investitoru riječ, Hanžek nam je ipak otkrio neke detalje.
-To je jedna vrsta robnih terminala kakvi su i u Zagrebu, znači skladište i distributivni centar za jedan trgovački lanac. Njihova investicija bi iznosila između 35 i 40 milijuna eura, a na to bi sada trebali platiti još oko 5 milijuna eura za vodni doprinos. I naravno da to destimulira, tim više što Zabok nije isključiv interes onih koji namjeravaju graditi jer uvijek mogu otići u Banja Luku ili u Sloveniju, gdje takvih tereta nema pa je investicija znatno niža. Mi s jedne strane želimo privući investitore, a s druge strane ih ovakvim mjerama destimuliramo –čudi se Hanžek vladinoj politici te naglašava jednu vrlo važnu činjenicu.
-Ni kuna od ovog vodnog doprinosa ne ide Gradu, ni Županiji, a ako bi Grad htio nekog investitora potaknuti na gradnju pa ga osloboditi plaćanja tog doprinosa, onda Grad to treba platiti umjesto njega –rekao je gradonačelnik Hanžek.
Gradit će se «na crno»
Iako smatra da će se kod gradnje stambenih objekata, odnosno obiteljskih kuća, troškovi vodnog doprinosa lakše podnijeti, Hanžek je svjestan da je riječ o velikom iznosu te izrazio bojazan da bi neke građane to moglo navesti na kršenje zakona.
-Kod privatnih kuća bit će problem taj da će ljudi graditi bez građevinskih dozvola, jer će se za jednu prosječnu obiteljsku kuću trebati platiti oko 20 tisuća kuna samo za vodni doprinos, bez struje, vode, plina i ostalog. Pri tom ništa od tih sredstava ne ostaje za rješavanje vodne zaštite i vodotoka na području grada. Bez obzira na to hoće li se ubrati 5, 6 ili 10 milijuna eura, sve to ide Hrvatskim vodama, koje će to onda prema vlastitom nahođenju utrošiti gdje oni smatraju da je potrebno –kaže Hanžek.
Gdje će završiti novac?
Od Hrvatskih voda, zbog njihove komplicirane interne procedure oko zaprimanja, prosljeđivanja i odgovaranja na novinarska pitanja, do zaključenja ovog broja Zagorskog lista nismo uspjeli dobiti odgovor na naš pismeni upit u kojem smo im postavili dva pitanja: «Na što će se u Zagorju trošiti novac kojeg će investitori plaćati temeljem vladine Uredbe o visini vodnoga doprinosa?» te «Ako je riječ o zaštiti od poplava, hoće li Hrvatske vode biti odgovorne u slučaju da investitoru poplava nanese štetu na objektu za kojeg je platio skupi vodni doprinos, odnosno, hoće li mu se u tom slučaju isplaćivati odšteta?».
Ustavna tužba protiv Vlade?
Zbog vodnog doprinosa nisu nezadovoljni samo u Zagorju. Prema riječima zabočkog gradonačelnika Ivana Hanžeka, već stižu i reagiranja iz Varaždinske i Međimurske županije, gdje su investitori ostali iznenađeni iznosom vodne naknade koji bi trebali platiti.
-Svi su iznenađeni jer je ova uredba donesena «po tiho». Nama nije jasna zakonska osnova za donošenje ovakve uredbe bez Sabora. Zbog svega toga sada konzultiramo ostale gradove i općine s kojima smo u kontaktu, kao i pravne stručnjake, da vidimo postoji li osnova za pokretanje ustavne tužbe zbog načina na koji je uredba sa takvim posljedicama donesena -rekao je Hanžek.
Izvor: Zagorski list
