Večernji list tužbom protiv sudske cenzure
Općinski sud u Zlataru odbio je novinarima Večernjeg lista dati uvid u spis kaznenog predmeta koji se vodi protiv Ivane
Burne reakcije
Bila je optužena za to da je kroz naseljeno mjesto upravljala 89 km/sat, a ograničenje je 50 km/sat te se, odbivši se od rubnjaka s desne strane ceste, zaletjela u vozilo iz suprotnog smjera.
Uvid u spis tražili smo jer su reakcije javnosti na presudu bile takve da je sutkinja Tanja Pavelin Borzić ostala, blago rečeno, neshvaćena. Naime, kritike su takve da nisu za objavu u dnevnim novinama pri čemu mnogi izvlače činjenicu da je optuženica kći moćnog poduzetnika.
Sutkinja je istaknula da je rekonstrukcijom i vještačenjima isključena uzročna veza između brzine i zanošenja automobila optuženice ulijevo, te da je moguće kako je ona skrenula da bi izbjegla sudar s fantomskim mercedesom (koji nikad nije otkriven, a kontroverzne su i izjave svjedoka), koji je navodno skrenuo na njezinu stranu.
Uvidom u spis, na kojem ćemo i dalje inzistirati podnoseći tužbu Upravnom sudu protiv sutkinje i predsjednice Općinskog suda u Zlataru zbog cenzure, željeli smo javnosti objektivno prikazati slučaj kontroverzan i zbog duljine trajanja, sa svim ključnim izjavama i kronologijom.
S obzirom na teške posljedice nesreće – uz uvažavanje kompliciranosti slučaja, rodiljnog dopusta sutkinje, kao i toga da oba suca koja su radila na tome, imaju i mnoge druge predmete – neshvatljivo je i nema opravdanja za to što je tek nedavno donesena tek nepravomoćna presuda.
Što bi tek bilo da sutkinja nije bila tako “izrazito ažurna”!? Predsjednik Županijskog suda u Zlataru za dugo trajanje procesa doznao je tek iz novina, ali ni on naknadno nije imao ništa prigovoriti u pogledu ažurnosti.
Sud umjesto odvjetnika
K tome, Općinski sud u Zlataru je i prije objave nepravomoćne presude, u reagiranju na tekst u Večernjaku, ničim izazvan uzeo u zaštitu okrivljenu vozačicu Ivanu Skozrit neistinito tvrdeći kako “svi dosada objavljeni članci” prejudiciraju krivnju optužene. Osim što je neuobičajen, takav istup suda bode oči tim više što čak niti odvjetnik optužene vozačice nije imao takvih prigovora na sudske izvještaje.
Opravdani interes
Sutkinja Tanja Pavelin Borzić odbila je novinarki Sabini Sviben omogućiti uvid u spis obrazlažući kako ne postoji opravdani interes novinara za razmatranje spisa jer opravdani interes mora isključivo biti vezan uz utjecaj na prava i obveze trećih osoba, nastalih vođenjem konkretnog sudskog postupka dok novinari u tom postupku ne stječu osobna prava i obveze pa bi to bilo protivno imperativnoj odredbi čl. 29. st.1.t.10. Zakona o sudovima .
U žalbi na tu odluku, pozvavši se na pravo javnosti da zna, napisali smo: Da je zakonodavac htio ograničiti mogućnost razgledanja, prepisivanja i preslikavanja kaznenih spisa na način kako to tumači sutkinja Tanja Pavelin Borzić, onda bi to ograničio upravo na njezin način pa bi bilo propisano kako se to može omogućiti samo osobi koja može dokazati pravni interes.
Međutim, zakonodavac nije posegao za tim pravnim standardom, već je spomenutu mogućnost dao svakomu, u čijem je to opravdanom interesu! Pozvali smo se i na praksu sudaca zagrebačkih sudova, kod kojih češće imamo takvih zahtjeva, te opravdani interes ne moramo dokazivati samim time što smo sudski izvjestitelji.
Sloboda medija, zaštićena Ustavom, sadrži i pravo na pristup informacijama, koje se može samo iznimno ograničiti, ako je riječ o državnoj ili vojnoj tajni, odnosno, ako bi objavljivanje predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka. Postupak protiv okrivljene vozačice nije proglašen tajnim, optužba je javna i proces se vodi kako bi bila donesena presuda u ime Republike Hrvatske .
Ne zna koji zakon vrijedi
Predsjednica Općinskog suda u Zlataru, Anita Barlafa-Fiket, donijela je rješenje kojim je odbacila žalbu urednika crne kronike Večernjeg lista na odluku sutkinje o odbijanju zamolbe za uvid u spis.
Žalba nije dopuštena samo zbog toga jer je novinarka dopis u kojem traži uvid u spis naslovila zamolbom , a ne zahtjevom. Iako predsjednica suda obrazlaže kako dopis naše novinarke sadrži sve što po Zakonu o pravu na pristup informacijama zahtjev mora sadržavati, ona obrazlaže:
Zamolba dopisnice u bitnom sadrži sve potrebno određeno citiranim člankom, ali budući je naslovljena zamolbom, na zamolbe odgovaramo jedino dopisima te o istima ne donosimo rješenje . A kako nema rješenja, novinari Večernjaka žalbom ne mogu pobijati nešto što ne postoji.
Inače, svaki student prava zna da pogrešno imenovanje pravnoga akta ne može podnositelju štetiti ako je iz sadržaja jasno o čemu je riječ. Ovdje je jednostavno riječ o tome da je fino odgojena novinarka zamolila jer joj se činilo grubim zahtijevati od sutkinje.
Čak i kad bi se pogreške tako sankcionirale, kako bismo onda kaznili sutkinju Tanju Pavelin Borzić koja se u svojoj odbijenici poziva na odredbe Zakona o javnom priopćavanju koji nije na snazi još od listopada 2003. godine. Za sutkinju je ipak nedopustivo da ne zna kako se već godinama primjenjuje Zakon o medijima. Iako našu žalbu formalno nije razmatrala, predsjednica nam ipak obrazlaže kako nas je sutkinja s pravom odbila.
Vezana vijest: Nema pravde za malog čovjeka
Izvor: Večernji list
