[VIDEO] Kolar o novom zakonu o zaštiti životinja: 'Zakonodavac se malo zaigrao'

Jedna od glavnih tema današnjeg sastanka župana Željka Kolara s načelnicima i gradonačelnicima zagorskih općina i gradova bila je novi Zakon o zaštiti životinja koji je na snagu stupio krajem prošle godine. Novi je zakon izazvao dosta veliku buru unutar općina i gradova u Hrvatskoj, pa tako i u KZŽ, jer je njegov teret pao na općine i gradove, rečeno je na sastanku.

Glavne stavke zakona i obaveze za JLS načelnicima i gradonačelnicima prezentirala je Vesna Petek, viša veterinarska inspektorica. Najveća odgovornost za lokalnu samoupravu organiziranje je skloništa za životinje. Naša županija već ima sklonište, koje doduše treba povećati kapacitete s 30 – ak mjesta na 50, koliko je prema novom zakonu. Sve JLS obavezne su sudjelovati u financiranju rada skloništa, te trebaju osigurati predstavnika u koordinacijskoj radnoj skupini. Upravo ovo financiranje te koordinacijska radna skupina, glavne su zamjerke župana Željka Kolara.

-Kolege načelnici i gradonačelnici nisu planirali takva sredstva u proračunu i bili su neugodno iznenađeni sa cijenom usluga koja je potrebna za zbrinjavanja jednog psa, 29 kuna plus pdv samo za hranu u jednom danu u skloništu, što je više nego primjerice izdvajamo za djecu. Mi jesmo naravno prijatelji životinja, želimo ih zaštititi, no u pojedinim dijelovima zakona ipak se malo pretjeralo. Naravno da ćemo mi kao Županija ipak napraviti sve da pomognemo JLS da zakon o zaštiti životinja provedu najbolje što je moguće. Na prvi pogled izgleda da mi kao Županija nemamo nikakvih financijskih obaveza sukladno zakonu, no naravno da imamo, imenovali smo i odgovornu osobu za dobrobit životinja u Krapinsko – zagorskoj županiji, što je naša obaveza i krenuli smo u formiranje koordinacijske radne skupine – rekao je župan, koji je u uvodnom obraćanju zaključio da je ovo koordinacijsko tijelo od 60 do 80 osoba – kretenizam. – Ova skupina bit će ogromna i neće biti efikasna. Iz svake JLS trebali bi imati dvoje ljudi, jednog kao predstavnika upravnih odjela, a jednog kao predstavnika JLS, pretpostavljam da se  tu misli na politiku, to je već 64, tu je predstavnik ministarstva zaštite okoliša, skloništa, udruge civilnog društva, veterinarska služba, veterinarska komora… Tko bi iskoordinirao te ljude koji bi trebali napraviti program djelovanja za idućih 5 godina? Smatramo da se zakonodavac malo zaigrao, ali mi ćemo napraviti kao i uvijek apsolutno sve da Zakon o zaštiti životinja provedemo na području KZŽ maksimalno koliko je u našoj moći. Naše obaveze moramo provesti do 31.12.2018. godine- rekao je župan, pozvavši načelnike i gradonačelnike da što prije imenuju predstavnike da se odradi obaveza. - Kad vidimo kakve će oni ugovore potpisati i  na koji način će oni krenuti u ispunjavanje svojih zakonskih obaveza, vidjeti ćemo da li mi rebalansom proračuna možemo osigurati neka dodatna sredstva da im pomognemo, da njihov trošak zbrinjavanja životinja bude manji i na taj način mi dajemo doprinos provedbi zakona – zaključio je župan Kolar, dodavši da nitko nije protiv toga da se vodi skrb o životinja, no da su cijena zbrinjavanja životinja koje se dovedu u sklonište stvarno  velike.

Cijene je komentirao i dr.vet.med. Goran Domitran, voditelj Skloništa 'Luč Zagorja'. Ono što u neku cijenu ulazi je primanje poziva, hvatanje životinja, dopremanje u sklonište, karantena 10 dana, obavezno cijepljenje, čipiranje, rekao je. – Te su životinje  ponekad ozlijeđene, bolesne, zahtijevaju liječenje, plus obavezna sterilizacija odnosno kastracija. Svaki prosječan vlasnik već može pretpostaviti da samo cijepljenje i sterilizacija stoji nekih 1000 kuna i više. Ne volim baš usporedbu dječjeg vrtića i skloništa za životinje, smatram da to nisu kategorije uopće za usporedbu. Za sklonište je potrebno stručno osoblje, veterinarski nadzor, stručna osobu koja mora pokriti troškove svoga rada. Nekako se uvijek od veterinara očekuje da rade prvenstveno iz ljubavi. Malo se brkaju neke stvari. Glavni motiv svakog veterinara jest da liječi i pomogne životinji no to nosi određene troškove. A u vrtićima bi djeca sigurno trebala imati puno veća sredstva od ovih 29 kuna – zaključio je Domitran.  Sklonište Luč Zagorja u Selnici trenutno ima 30 – ak mjesta, projekt za proširenje je u izradi i dogradit će se dijelovi koji će omogućiti smještaj čak 110 pasa. Na sastanku je prezentiran i Program zaštite divljači za JLS –e.

Druga važna tema bila je predstavljanje projekta Županija – prijatelj djece, o čemu je govorila Sonja Borovčak, dopredsjednica Saveza DND – a Hrvatske i koordinatorica za izradu projekta, koja je istaknula da su Krapinsko - zagorska  i Primorsko – goranska županija dvije županije koje imaju najveći broj gradova i općina prijatelja djece, a to je jedan od kriterija da bi Županija mogla postati županija-  prijatelj djece. -  To znači da naše lokalne sredine vode brigu o djeci i svjesni su toga da se financijsko  ulaganje u djecu isplati, i da će se jednog dana itekako vratiti. Drago mi je da je KZŽ na tom putu i da je  odlučila podržati gradove i općine koji nisu uključeni da se uključe u tu akciju, da imamo što veći broj gradova i općina koje će dobiti taj status. Za sada imamo 50 posto uključenih gradova i općina, 10 ih već nosi taj prestižni status, a 2018. barem će 3, 4 lokalne jedinice zatražiti da dođe prosudbena komisija ida dobe taj prestižni status – istaknula je Sonja Borovčak. Kotizacija koja se uplaćuje središnjem koordinacijskom odboru za troškove provođenja akcije je za općine do 5000 stanovnika 1250 kuna, a za one s više od 5000 stanovnika 3750 kuna godišnje.

Da je objektivno očekivati da naša županija bude prva i druga u Hrvatskoj koja će dobiti ovaj prestižni status, smatra župan Kolar. -  Volio bih da budemo prva županija, ne zbog toga da možemo staviti tablu na cestu, nego zato da možemo reći da smo postigli visoki standard ulaganja u djecu i programe koje radimo za njihovo napredovanje i aktivnosti. To ne možemo napraviti bez velike potpore općina i gradova. Mi imamo općina i gradova koje izuzetno puno ulažu u dječju populaciju i već sad imaju uvjete da  dobiju taj prestižni status, a nisu pokrenuli taj postupak – istaknuo je župan, uputivši poziv takvim općinama i gradovima da se uključe u akciju.