VIDEO: Posjetili smo zagorsku destileriju i otkrili tajne nagrađivanog gina

'Stvoren pod utjecajem mističnih vizija viteza na zelenim zagorskim bregima' – možda se upravo u tome krije tajna posebnosti zagorskog gina koji je pomeo konkurenciju na međunarodnom ocjenjivanju u Zagrebu.

Zagorski gin, koji se proizvodi i Gornjoj Stubici, u destileriji Frajtag Fluid Igora Frajtaga, ocijenjen je zlatnim diplomama u kategoriji ginova, među dvjestotinjak uzoraka iz regije i Europe. Ocjenjivanje je provedeno u sklopu ZGrapp festivala - najprestižnijeg međunarodnog festivala rakije i likera, o čemu smo pisali OVDJE.

Dobar put do vrhunskog gina

Originalnog naziva 'Kajlander', ovaj zagorski gin oduševio je ocjenjivače. Šampionsko mjesto Frajtagu je 'izmaklo' za svega jednu desetinu boda, no Stubičanec je na dva zlata itekako ponosan, što nam je i otkrio prilikom razgovora u destileriji, predodređenoj za vrhunske ginove.

Da je upravo za to na dobrom putu, dokazuje i ovaj rezultat, obzirom da je to bilo prvo takvo ocjenjivanje na koje je Frajtag izašao sa svojim proizvodom. - Odličan rezultat, imati dvije zlatne diplome od sedam zlatnih koliko je dodijeljeno na natjecanju! Izgleda da sam na dobrom putu do vrhunskog gina – ispričao nam je Igor Frajtag ponosno.

Sve je krenulo iz hobija, još prije pet godina, kad je ovaj ljubitelj gina odlučio sam proizvesti sebi najbolji. – Moje je društvo uvijek rado pilo ginove, pa sam mislil 'pa kaj nebi ja probal napraviti gin!' Kupil sam flašu jednog najobičnijeg gina u trgovini i mislil sam: 'Kad bi barem takvog uspel napraviti!' – priča Frajtag, koji se o destiliranju rakije, osobito viljemovke, učio uz oca, koji je bio prvi registrirani proizvođač rakije u Zagorju. Te su mu osnove itekako pomogle da proizvede sam svoj prvi gin, u starom očevom kotlu, koristeći samo najvažnije informacije o proizvodnji gina: koliko borovice i korijandra treba staviti po litri. – Igral sam se s raznim začinima, isprobaval, i od sedmog pokušaja skužil sam da ovaj gin iz trgovine niš ne valja! Da nema veze s domaćin ginom i da imam bolji proizvod – kaže. Potvrdili su mu to i neki prijatelji poznavatelji gina, no trebalo je tu još, kaže, puno raditi da bi se došlo do današnjeg proizvoda i ovakvih priznanja.

Od hobija do biznisa

Nakon proučavanja raznih literatura, shvatio je da je u samoj proceduri proizvodnje puno drugačiji nego kod ostalih proizvođača. Nakon isprobavanja začina, borbi s destilacijom, starim kotlom za rakiju i velikih iskoraka u kvaliteti, Frajtag je u tome vidio odličnu šansu za vlastiti biznis. Dao je otkaz u državnoj firmi gdje je radio i registrirao destileriju, ove godine u veljači. - Oduvijek sam htel živeti od alkohola! – našalio se, a onda nastavio priču. Kroz poticaje sa samozapošljavanje uredio je podrum i destileriju, nadogradio i nabavio opremu, a svoj je gin po prvi puta javnosti predstavio na protekloj Seljačkoj buni u Stubici, u veljači.

Trenutno mjesečno može proizvesti 360 litara. Premalo, kaže, za pravu potražnju na tržištu. – Sad mi je još prioritet do kraja urediti podrum. Urediti poseban ulaz s terasom i kušaonom, gdje bi cijela moja destilerija bila jedan dio turističke ponude Gupčevog kraja, ruku pod ruku sa Seljačkom bunom, Gupčevom lipom, dvorcem… Da ljudi mogu doći, isprobati proizvod, kupiti, ali i gdje mogu održati neke edukativne radionice i predavanje o povijesti gina i njegovoj proizvodnji, ali i proizvodnji kvalitetne rakije – kaže naš sugovornik, otkrivši nam kako će se to realizirati u proljeće.

Vrste gina

U ponudi ima dvije vrste gina: najrasprostranjeniji london dry i distilled gin, pakirane u keramičke boce u kojima, smatra Frajtag, puno ljepše dozrijeva i zaokružuje arome. – London dry je kategorija gina u kojoj nema naknadnog popravljanja i nikakvih dodavanja, samo destilirani gin. Dok je distilled gin plave boje, a kad mu se doda tonik ili bilo kakva druga kiselina, mijenja boju u rozo i miriši na ruže – otkriva nam Frajtag.

Kad smo ga pitali koja je posebnost njegova gina i što ga razlikuje od drugih, kaže kako smatra da to nije samo omjer i kombinacija začina, već i sama priprema. – Tu mi pomaže priča od prije, kada sam radio vina i sisteme za kontroliranje vrenja i hlađenja preko aplikacije i taj dio sad koristim oko maceracije bilja. Baza je pšenični alkohol i, naravno, borovica bez koje nema gina. Sastojke nabavljam po Hrvatskoj u izvana, ali uz kontrolu kvalitete, a koristim i vlastite sastojke, poput jedne posebne vrste mente koja raste u mom vrtu. Veliki pomak u ginu osjetio sam i otkada koristim lipu – ispričao nam je, dodavši kako je u planu premium proizvod koji će biti povezan s pričom oko Gupčeve lipe u Seljačke bune, no detalje oko toga za sada još ne otkriva. Isto tako, namjera je proizvesti gin na lozi. – Inače je mana gina ako se u pozadini osjeti okus rakije. No, ja bih napravio upravo takav gin, u kojem bi se namjerno osjetila loza najviše kvalitete i u njemu bih koristio lokalne ljekovite biljke – najavio je.

Podstrek za nove planove

Planova je puno, a u tome su zasigurno veliki podstrek upravo ove dvije zlatne diplome. Za jednu ovakvu malu destileriju koja je nastala iz znatiželje i još se gradi, odličan je to rezultat. Nakon uređenja podruma, u planu je otvaranje web shopa i širenje suradnje s kafićima, restoranima, specijaliziranim trgovinama s hrvatskim proizvodima, ali i izvoz. Za to će, kaže, biti potrebne puno veće količine, no tržište je za to, kaže, itekako otvoreno.

Volio bi dobiti, dodaje, ocjenu svoga gina i na svjetskim natjecanjima, no za to su kotizacije poprilično skupe. – Zasad Zagorje ima još jednog vrhunskog proizvođača gina, u Oroslavju. Dajemo si savjete i podupiremo se, nismo konkurencija, jer to su različiti ginovi. Voljeli bismo još kojeg proizvođača dobiti, pa da osnujemo udrugu, koja bi nam možda pomogla da dobijemo neka sredstva, makar za kotizacije i slično – priča Frajtag. Uz kompletno uređenje destilerije kao turističke destinacije i priče povezane s glavnim povijesnim značajkama Gupčevog kraja, ali prvenstveno uz vrhunski gin, ne sumnjamo da će Gornja Stubica u narednim godinama postati poznata po još jednom brendu – 'Kajlander' ginu.

Originalni brend

Ako ste se pitali odakle ovaj naziv, za kraj ćemo vam i to otkriti. – Sve je to povezano s viteškom pričom. I sam sam u Družbi vitezova Zlatnog kaleža od početaka, otkada gradimo priču o manifestaciji Seljačka buna i gostujemo po Hrvatskoj, ali i inozemstvu na sličnim manifestacijama. Uz tu priču, idealno mi se nadovezala priča o vitezu budućnosti iz filma 'Highlander' iz 1986. godine, gdje 'highlander' u doslovnom prijevodu znači stanovnik brdovitih krajeva, a tko je to drugi, neg Zagorec! Pa zake ne bi 'kaj' stavili ispred i dobili 'kajlander' – ispričao je.

I tako je nastao i dizajn brenda, u čemu mu je pomogao prijatelj iz udruge Dinko Bivol, a koji objedinjuje itekako prepoznatljive elemente povijesti Stubice. Frajtag Fluid kao asocijacija na Fellerov povijesni Elsa – fluid, lijek za sve i protiv svega, Gupčeva kruna i viteško koplje ocrtavaju 'Kajlander' gin – stvoren pod utjecajem mističnih vizija viteza na zelenim zagorskim bregima.