[VIDEO] SASTANAK U LUČI ZAGORJA: ‘Svi zajedno moramo raditi da bi se smanjila populacija napuštenih životinja’

Koordinacijska radna skupina za primjenu propisa iz područja zaštite životinja, na čelu sa zamjenikom župana Krapinsko – zagorske županije Anđelkom Ferekom – Jambrekom održala je danas sastanak u Skloništu za napuštene životinje Luč Zagorja u Selnici.

Ovo je bila i prilika za obilazak skloništa koje je nedavno poboljšalo svoje uvjete odnosno povećalo kapacitete, što je bila investicija od 800 tisuća kuna. Do sada je sklonište imalo kapacitet za prihvat 40 – ak pasa, no kako prema propisima novog Zakona o zaštiti životinja skloništa moraju imati kapacitet za smještaj 50 pasa, krenulo se u nadogradnju. Objekt s ambulantom, prostorom za liječenje, za kupanje životinja, boksevima za izolaciju ograđenim dvorišnim prostorom sagrađen je 2014. godine, na inicijativu Veterinarske stanice Zlatar Bistrica, koja je i investitor, a sada je kapacitet povećan na prihvat oko 140 pasa.

- Kapacitet nadograđenog dijela je za 90 pasa, veći su boksovi, što je predviđeno za pse koji su socijalizirani i mogu u grupama biti zajedno. Prijašnji dio namijenjen je za individulan način držanjapasa ili po dva, za malo agresivnije pse, dio je i za skotne kuje i za bolesne pse. Proširenje je bilo je nužno jer su potrebe velike, a sama investcija je i prvotno bila zamišljena u dva dijela. Prvi dio napravljen je kao osnovni, a s povećanjem potreba odnosno s uključivanjem više lokalnih zajednica, općina i gradova koji se prijavljuju, morali smo povećati kapacitete. Sada je to na nivou 100 do 120 pasa bez izloacije, a s izloacijom oko 140 pasa – objasnio je direktor Veterinarske stanice Zlatar Bistrica Mladen Jemeršić. Dok je prije godinu dana sa skloništem ugovore imalo 19 JLS, danas ih ima 28, a za to je jednim dijelom zaslužno podizanje svijesti o skrbi o napuštenim životinjama, a dijelom novi Zakon o zaštiti životinja. – Sigurno da je novi Zakon pridonio tome da se više lokalnih zajednica uključuje u samo financiranje skloništa. Do 31.12.2018. godine morali su ili sami raditi svoje sklonište ili s nekim sklopiti ugovor za već postojeće sklonište. Lokalna zajednica mora donijeti i neke zakonske akte, poput sterilizacija, kastracija, pojačane kontrole mikropčipiranja, neke mjere se moraju provesti da bi se smanjila populacija napuštenih životinja, jer sklonište ne može primiti 1000 pasa. Svi zajedno moramo raditi s lokalnom samoupravom da se to sve dovede u jedan red i da se kontrolira – kaže Jemeršić.

To je u interesu i općinama i gradovima, jer jedan dan psa u skloništu stoji oko 29 kuna. Tu je uključeno i osoblje, veterinarska skrb, kastracija, sterilzacija, hrana, kompletni troškovi, a jedan pas u prosjeku u skloništu provede 90 do 100 dana. Te troškove podmiruju JLS, pa im je u interesu da bude što manje pasa lutalica kako bi plaćali što manje troškove. Udomljavanje dobro ide, trenutno je u skloništu 30 – ak pasa, no ima slučajeva da su psi u skloništu i godinu, dvije. Naplaćivanje kazni za napuštene životinje još uvijek nije zaživjelo, to su samo sporadični slučajevi, kaže dr.vet.med. Jemeršić.

Predsjednik Koordinacijske radne skupine za primjenu propisa iz područja zaštite životinja Anđelko Ferek – Jambrek istaknuo je kako je radna skupina osnovana prošle godine i sastoji se od 34 člana, jer po Zakonu svaka JLS mora imati svog predstavnika.

- Cilj nam je donošenje programa zbrinjavanja napuštenih pasa. Na prošlom sastanku donijeli smo radni prijedlog, a onda smo si dali rok od 20 – ak dana za dopunu i dobili smo konstruktivne prijedloge i sugestije koje su uvrštene u program, koji ima 9 mjera. Cilj je kontrola napuštenih pasa na području Krapinsko – zagorske županije, a svi smo se složili da je najbitnija stvar edukacija, od vrtićke dobi nadalje učiti da je imati domaću životinju, psa, odgovornost. Također, bitno je i sprečavanje širenja zaraznih bolesti kod životinja. U donošenju programa sudjelovale su udruge za zaštitu životinja, komunalni redari općina i gradova, veterinarske stanice – istaknuo je Ferek – Jambrek, dodavši da je KZŽ jedna od prvih u Hrvatskoj koja je donijela takav program.

- Naše općine i gradovi donijeli svoje lokalne mjere za postupanje sa životinjama. I azil je izgrađen prije nekoliko godina, pa tako mi već par godina radimo ono što je zakon sada predvidio. Zadovoljni smo rezultatima, i sami smo svjedoci da nema ekstremnog broja napuštenih životinja kod nas. Ovo sklonište jedno je od najboljih i najudobnijih u Hrvatskoj, svi gradonačelnici i načelnici imaju ugovore ili sa skloništem ili s veterinarskim stanicama, sve se promptno rješava i zbrinjava, a veseli nas da je ovo sklonište popunjeno trećinu, što zanči da se psi udomljavaju – istaknuo je Ferek – Jambrek. Zamjenik župana dodao je da KZŽ sudjeluje u financiranju rada skloništa, prije nekoliko godina učešćem u izgradnji, a godišnje s 20 – ak tisuća kuna, a tu je i potpora na druge načine, ne samo financijama.