Visoko zarazna bolest, koju uzrokuje bakterija, stigla u Zagorje: 'Imamo 2 slučaja'

Broj slučajeva hripavca u Hrvatskoj porastao je u usporedbi s prethodnih sedam godina. Od početka godine do sad prijavljeno je više od 280 slučajeva, najviše u Splitsko – dalmatinskoj županiji, potom Gradu Zagrebu te Primorsko – goranskoj županiji. Iz Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije ističu kako su imaju zabilježena samo dva slučaja hripavca. Zahvaliti to možemo visokoj procijepljenosti, obzirom da je više slučajeva zabilježeno u sredinama u kojima je niža procijepljenost protiv ove zarazne bolesti.

Hripavac je akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, koju karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom, zbog čega se bolest još naziva i kukurikavac ili magareći kašalj. Uzročnik bolesti je bakterija Bordetella pertussis, koja se nakon ulaska u dišni sustav razmnožava i stvara toksine i druge biološki aktivne tvari.

Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja. Inkubacija traje 6 do 20 dana, nakon čega slijedi kataralni stadij bolesti, koji počinje postupno i slični običnoj prehladi, a kašalj postupno pojačava. Paroksizmalni stadij bolesti karakterističan je za hripavac i glavno obilježje mu je kašalj. Napadaji kašlja su sve češći, osobito noću, katkada bez mogućnosti udaha.

Kad se stvarno čini da će se osoba ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime. Tijekom iskašljavanja može se izbaciti malo žilave sluzi, a na kraju je oboljeli vrlo iscrpljen. Često se javlja i povraćanje, a na vrhuncu bolesti napadaji mogu biti jako česti. Stadij oporavka nastupa smirivanjem simptoma i smanjenjem broja napada i jačine kašlja.

Bolest se prenosi kapljičnim putem bliskim kontaktom, pogotovo u zatvorenim prostorima. – Najviše obolijevaju djeca predškolske i školske dobi. - Bolest je osobito opasna za dojenčad koja se nisu ili su nepotpuno cijepljena te kod njih može dovesti do komplikacija poput upale pluća, oštećenja mozga ili, rijetko, smrtnog ishoda – pojašnjava epidemiolog, dr. Ivan Lipovac iz ZZJZ KZŽ.

Bolest se liječi antibioticima koji su usmjereni na suzbijanje uzročnika bolesti, a najbolja je zaštita cjepivo. Cijepljenje protiv hripavca u Hrvatskoj spada u obavezna cijepljenja i cijepi se dojenčad u tri navrata tijekom prve godine života te se docjepljuju u drugoj godini i sa navršenih pet godina života. - Imunitet nakon cijepljenja ili preboljenja hripavca nije trajan već se smanjuje svake godine nakon preboljenja ili cijepljenja za 10% tako da nakon 10 godina imuniteta gotovo da i nema, ali u dobi iznad 7 godina to nije opasna bolest jer nema komplikacija kao kod male djece – kaže dr. Lipovac. Ističe kako je procijepljenost u našoj županiji protiv hripavca, ali i ostalih zaraznih bolesti protiv kojih se obavezno cijepi, u posljednjih pet godina oko 95 posto, što se smatra odličnom procijepljenošću.