Vlakovi nam voze 47 km/h: "Prije se dođe do Pariza iz Londona, nego od Zagreba do Konjščine"

Autor zg/JL ilustracija

Nećete vjerovati koliko "brzo" vozi naš vlak...

novi vlak prosinac 2019. 2.jpg

Prvi se u vlak ukrcao u Zagrebu, drugi u Londonu. Jedan putuje oko 130 kilometara, do Kotoribe, a drugi na vikend u Pariz, u drugu državu i na putovanje na kojemu će prijeći oko 470 kilometara. Do grada zaljubljenih stići će za dva sata i dvadesetak minuta, srknuti jednu kavu i možda pojesti sendvič, a već oko podneva šetat će ispod Eiffelova tornja, gledati prolaznike iz Caffe Flora ili razgledavati orgulje u poznatoj Sacré-Coeur. Sve će to naš sretnik iz Velike Britanije uspjeti obaviti dok će na drugoj strani svijeta, bespućima kontinentalne Hrvatske, tračnicama iz Austro-Ugarske pomalo puhati jedno umorno HŽ-ovo vozilo, piše Jutarnji

U trenutku dok ubrza do 40-ak kilometara na sat, putniku u dotrajalom kupeu sad će se već činiti da Hrvatskom juri poput kinetičkog projektila, iako će mu u stvarnosti do odredišta trebati i do pet i pol sati, uz čak dva presjedanja, u Zaprešiću i potom u Zaboku. Doduše, upoznat će domovinu - stat će na 37 postaja, a u Zaprešiću će se baviti i fiskulturom jer će za promjenu vlaka imati samo 14 sekundi. Uspije li uhvatiti novo vozilo, od Zaprešića do Kotoribe divit će se željezničkim postajama Kupljenovog, Lipovca ili Hrašćine (op.zag.com), a do Kotoribe će stići za nešto manje od šest sati.

Dobro bi bilo kad bi to bio jedini takav slučaj, ali tražilica na stranicama HŽ Putničkog prijevoza otkriva nam da jednake putešestvije podrazumijeva i putovanje vlakom od Zagreba do Daruvara (put je to koji traje i do sedam sati, s time da smo uspjeli pronaći rekordnu liniju koja put od 130 kilometara prelazi 16 sati), a linija Zagreb - Rijeka već je odavno opjevana. Istovremeno, međunarodna linija vlaka između Pariza i Amsterdama putovat će samo 3 sata i 19 minuta, a Madrižani će do Barcelone, udaljene čak 619 kilometara, direktnim vlakom stići za samo dva sata i 50 minuta.

Razlog?

Onaj formalno-pravni, koji su nam dostavili iz HŽ Infrastrukture, kaže da je riječ o međunarodnim prugama na relacijama europskih gradova s nekoliko milijuna stanovnika više nego što ima cijela Hrvatska, a na kojima se postižu brzine između 300 i 500 kilometara na sat.

"Riječ je o velikim aglomeracijama koje su međusobno gospodarski povezane pa postoji iznimno velika potreba za svakodnevnim putovanjima brojnih ljudi na tim relacijama. Gradnja, održavanje i svakodnevni pogon na takvim prugama vrlo su skupi. U Republici Hrvatskoj ne može se dokazati potreba, niti isplativost gradnje željezničkih pruga za brzine više od 200 km na sat. Premali je broj stanovnika i premale su njihove potrebe za svakodnevnim putovanjem na relacijama dužim od 300 km unutar države", poručili su iz državne tvrtke.

NAjčitanije