Za stotinjak zagorske djece odgađa se upis u školu. Stručnjaci otkrili razlog; zabrinjavajuć je

U tijeku su pregledi, testiranja i upisi budućih prvašića. Na listi za upis u prvi razred školske godine 2024./2025 je 1235 djece, a zanimljivo je da je za čak 31 od njih prijavljen privremeni odlazak iz Republike Hrvatske, stoga je za očekivati da se neće upisati u prvi razred na području naše županije. Podaci su to koje su nam ustupili iz Krapinsko – zagorske županije.

Sistematski pregledi

Do sada je kroz Nacionalni informacijski sustav upisa u osnovne škole podneseno 1184 zahtjeva za upis u prvi razred. – To ne znači da će toliko djece biti upisano, jer još uvijek nije poznat broj djece kojoj će biti odgođen upis u prvi razred, odnosno odobren prijevremeni upis – pojašnjava pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec. Po pravilniku, u prvi razred upisuju se djeca rođena od 01.04.2017. do 31.03.2018. godine, ali i djeca koja su već imala odgodu od upisa lani te djeca za koja se odobri prijevremeni upis. Prije samog upisa u prvi razred, obavlja se pregled školskog liječnika te testiranje spremnosti za upis. Zdravstveni pregled djeteta obuhvaća otvaranje zdravstvenog kartona, koji prati dijete od prvog razreda do kraja školovanja, a u koji se upisuju sistematski pregledi i cijepljenja prema kalendaru te ostali pregledi. – Na pregledu pri upisu mjerimo tjelesnu težinu i visinu, kontrolira se sluh i vid, procjenjuje se razvoj grafomotorike, percepcije i psihički razvoj, orijentacija, razvoj govora, klinički pregled uz obavezan pregled vanjskog spolovila, a onda i interpretacija nalaza kompletne krvne slike, urina, kolesterola i nalaza stomatologa. Zbog toga roditelji na pregled trebaju donijeti medicinsku dokumentaciju o dosadašnjim bolestima, zubnu putovnicu, cjepnu iskaznicu, zdravstvenu iskaznicu te nalaz krvi. Nakon pregleda obavlja se i cijepljenje djeteta MMR cjepivom (ospice, zaušnjaci i rubeola) – pojašnjava dr. Husen Ramadani, voditelj Odjela školske medicine u Krapini, Zavoda za javno zdravstvo KZŽ.

Procjena zrelosti

Obzirom da polazak u školu znači jedno novo, vrlo stresno razdoblje za dijete, koje pred njega, ali i roditelje, postavlja određene zahtjeve u socijalnom, emocionalnom i spoznajnom aspektu života, važno je da dijete bude emocionalno zrelo za polazak u školu. To se pak utvrđuje procjenom zrelosti, koju provodi stručno povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, u koje su uključeni stručnjaci iz raznih područja, odnosno pedagog, psiholog, defektolog, učitelj razredne nastave, ovisno o stručnom kadru pojedine škole. Kako izgleda procjena zrelosti, pojasnile su nam pedagoginja Nela Belošić i psihologinja Karolina Kamenar iz Osnovne škole Matije Gupca Gornja Stubica. – S djetetom radimo 'jedan na jedan' oko dvadesetak minuta. Gledaju se motoričke, kognitivne, socijalne, jezične i komunikacijske vještine te se tako procjenjuje spremnost za upis u prvi razred. Samo testiranje obuhvaća znanje djeteta oko vlastitog imena i prezimena, adrese, pitamo ga s kim živi, ima li braće, što radi u vrtiću, a što prije vrtića, propitujemo bonton, pravila lijepog ponašanja, zatim prepoznavanje boja, skupina životinja, voća i povrća, brojeva do 10, zatim slažu jednostavnu slagalicu te se provjerava čitanje, analiza i sinteza, snalaženje u prostoru, motoričke sposobnosti preko crtanja i slično – nabraja pedagoginja Belošić. Osim ovih vještina, procjenjuje se emocionalna spremnost djeteta koja je, slažu se, ponekad i bitnija. – Gleda se i jedno i drugo, no zrelost je tu mrvicu bitnija, rekla bih. Jer dijete će sva ova znanja nadoknaditi u prvom razredu, dok će mu emocionalno teško biti ako puno zaostaje. Dakle, važno je da dijete ima određene vještine i razumijevanje, specifične za njegovu dob. Da može razumjeti neke jednostavne upute, sudjelovati u razgovoru, da budu socijalno zreli da se mogu ponašati u skupini, da održava koncentraciju i razumije što se od njega traži te da ima primjerenu emocionalnu reakciju – pojašnjava psihologinja Kamenar.

Odgode upisa

Posljednjih se godina sve više djece odgađa od upisa u prvi razred. Prošle je godine čak 4042 djece dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole, a velik broj njih upisan je po prilagođenom ili individualiziranom programu. Najčešći je razlog psihofizička nezrelost, a osim psihofizičke nespremnosti, stručnjaci ukazuju i na druge probleme poput primjerice nerazvijene grafomotorike ili izostanka jezičnih predvještina. U Krapinsko – zagorskoj županiji, lani je 105 djece bilo odgođeno od upisa u prvi razred. Ako gledamo unatrag par godina, prema podacima koje su nam ustupili iz Krapinsko – zagorske županije, te brojke su rasle. Godinu prije odgođeno je bilo 95 djece, 2021. godine 71 dijete, 2020. 99 djece, jednako kao i 2019. godine. – Najčešći razlozi odgoda su poremećaj govora i jezičnog izražavanja, poremećaj pažnje i koncentracije, stanja koja se odnose na emocionalnu zrelost djeteta. Tu su i različite psihičke i emocionalne poteškoće te bolesti pojedinih organa – kaže dr. Ramadani iz Školske medicine, dodavši kako nekad na odgodi inzistiraju i roditelji, iako dijete pokazuje zrelost za upis. Psihologinja gornjostubičke osnovne škole kaže kako puno više djece danas ide na logopedske i psihološke tretmane dosta ranije nego nekada prije, pa su i to razlozi za odgodu. – Ipak, smatram da najvažniju ulogu u tome zašto se djeca odgađaju, odnosno zašto nisu spremna za upis, imaju ekrani. Trend je da se djeci od malih nogu daju tableti, televizori su u dnevnom boravku stalno upaljeni, a roditelji ne vide koliku to štetu radi djeci. Zbog toga ona imaju kratkotrajnu pažnju i gube koncentraciju, što utječe na njihovu spremnost za prvi razred. Dakle, nisu testiranja danas ništa drugačija nego što su bila prije, nego smo mi kao djeca bili više pripremljeni – nije bilo toliko tehnologije i ekrana, čitale su se knjige, igrale smislene igre. Danas su djeca drugačija u tom smislu, što je velika negativnost trenda s kojim živimo – zaključila je psihologinja.