ZABRINJAVAJUĆE: Porast broja pretile djece u Zagorju

Kao i u brojnim zapasnim zemljama, tako i u Hrvatskoj postoji trend porasta broja djece koja su prekomjerne tjelesne težine ili pretila. Na žalost, taj trend ne zaobilazi niti djecu u Krapinsko – zagorskoj županiji.

Razlozi

Razlozi nastanka debljine su složeni, od biloških, bihevioralnih, razine tjelesne aktivnosti te prehrambenih navika. Kako se kaže, debljina nastaje kao 'normalan odgovor pojedinca na nenormalna okruženja'. A da je danas većina okruženja 'nenormalna', nije tajna – od sjedilačkog ponašanja do brze prehrane i prekomjernog unosa masnoća, soli i šećera. Debljina je zapravo bolest, slažu se stručnjaci, i to složena, povezana s brojnim kroničnim stanjima poput šećerne bolesti, kardiovaskularnih bolesti, sindroma masne jetre, zloćudnih bolesti, ozbiljno ugrožava kvalitetu života i može dovesti do prerane smrti. A debljina u djetinjstvu predstavlja osobit javnozdravstveni problem. Stoga smo porazgovarali s dr.med.spec.školske med., Husenom Ramadanijem, voditelj Odjela školske medicine pri Zavodu za javno zdravstvo KZŽ.

Postoci

Dr. Ramadani osim na fizičke posljedice prekomjerne tjelesne težine, i još gore pretilosti, upozorava i na one koje su manje spominjane, ali isto tako teške, ako ne i teže, psihičke. – Debljina u djetinjstvu povezana je s brojnim psihosocijalnim rizicima, narušenim mentalnim zdravljem, povećanim stresom, depresivnim simptomima i niskim samopoštovanjem. Kada dođe pubertet, i djevojke i dečki koji su pretili nerijetko postaju meta za vrijeđanje i dolazi do psihičkog propadanja te djece, a onda često i do anoreksije i bulimije – upozorava dr. Ramadani.

Prateći rast i razvoj djece školske dobi, timovi školske medicine redovito mjere tjelesnu težinu i visinu djece od upisa u 1.razred OŠ do upisa u SŠ (1. razreda SŠ). Podaci Zavoda za školsku godinu 2023./2024. pokazuju da brojna djeca u Zagorju imaju problem s debljinom. Primjerice, u 1. razredima osnovne škole od ukupno 943 pregledane djece, povećanu tjelesnu težinu ima njih 79 (36 dječaka i 43 djevojčice), što je 8,36%, dok ih je pretilo 298 (152 dječaka i 146 djevojčica) odnosno čak 31,6%. U petim razredima, od pregledanih 828 učenika, povećanu tjelesnu težinu ima njih 135 (64 dječaka i 71 djevojčica) ili 16,3%, a pretilo ih je 150 (88 dječaka i 62 djevojčice) odnosno 18,1%. Od 1168 pregledanih osmaša, njih 171 ima povećanu tjelesnu težinu (89 dječaka i 82 djevojčice) odnosno 14,64%, a pretilo ih je 197 (96 dječaka i 101 djevojčica), dakle 16,8%.

Od najranije dobi

-Zadnjih je godina primjećujemo porast pretilosti djece u Zagorju. Razlozi su brojni, od neadekvatne prehrane, neurednih prehrambenih navika, nedostatnog kretanja... Važno je da se s pravilnom prehranom krene od najranije dobi. Što se tiče škola i vrtića, u našoj županiji zaista se na to pazi, sastavljaju se adekvatni jelovnici i gleda se da se zadovoljavaju svi kriteriji zdrave prehrane. No, druga je stvar što su djeca naučila dok stignu u vrtić. Bitan je odgoj i pravilna prehrana od samog rođenja. Može se, ali se svi trebaju potruditi oko toga, ne samo liječnici, škole i vrtići, najveća je odgovornost na roditeljima i ukućanima. Primjerice, mama i tata mogu paziti i žele da se dijete zdravo hrani, ali onda dijete čuva baka, koja to drugačije radi. No, mi odmah kod pregleda za prvi razred, kada uočimo da dijete ima povećanu težinu, obavimo razgovor s roditeljima. Dogovorimo se da im damo par mjeseci kontrole, da vidimo da li to dijete i dalje odskače ili ne, jer  ako dijete u prvom razredu ima 40 kg i ako se ništa ne poduzme, u petom razredu ta je težina udvostručena. Ima roditelja koji su senzibilni, a ima ih i koji nisu. Više je, nažalost, onih koji nisu. Većina ih samo primi na znanje informaciju, rijetko tko se potrudi da nešto posebno napravi – ukazuje dr. Ramadani na tužnu činjenicu.

A zašto je to tako, pitamo. - Možda roditelji i znaju da debljina nosi neke posljedice u daljnjem životu, ali nisu motivirani. Misle, ok, to je daleko, ima vremena, popravit ćemo mi to. Ali nema vremena. Ako se odmah ne reagira, već u vrtiću, a pogotov prvom razredu, onda to ode predaleko i borba je teška – upozorava dr. Ramadini. Dodaje da školski liječnici ne šalju dijete s povećanom tjelesnom težinom odmah endokrinologu. - Naručimo ih na kontrole, pošaljemo dijete na kontolu krvi, da vidimo kakav mu je šećer u krvi, kolesterol, jetrene probe. Onda se pomogne u sastavljanju jelovnika, da roditelji maknu slatka i gazirana pića... S nekim roditeljima dobro surađujemo, no neki nisu motivirani, a neki se čak i ljute na nas ako im ukažemo na taj problem. Ipak, mi možemo pregledati, pomoći, savjetovati, ali 90 posto je na roditeljima – ističe dr. Ramadini. Napominje da neka djeca, što god da se poduzme, neće ostvariti veliki pomak u borbi s prekomjernom težinom jer se radi o nekoj genetskoj dispoziciji ili poremećaju, ali da se, srećom, radi o vrlo malom postotku. 

Fizička aktivnost

A ono što je jednako bitno kao prehrana, jest fizička aktivnost. A tu stojimo loše. – Bez fizičke aktivnosti nema pomaka. Ona nije dobra samo zbog fizičkog, već i zbog psihičkog i mentalnog zdravlja, razvoja djece općenito. Djeca su u osnovnoj školi uključena u nastavu tjelesnog odgoja, a u srednjoj školi također, no tu je problematičnije, jer se srednjoškolci manje kreću od osnovnoškolaca. U osnovnoj školi djeca se više bave vanškolskim aktivnostima što se tiče tjelovježbe, u srednjoj školi puno manje, osim ako se ne natječu u nekim sportovima. Mogli bismo čak reći, vrlo su rijetka djeca koja se tjelesnim aktivnostima bave van škole, na žalost – napominje dr. Ramadani.

Koji je zaključak? Rano usvajanje zdravih prehrambenih navika i dovoljna fizička aktivnost imaju dugoročne pozitivne učinke na zdravlje i dobrobit djeteta, a roditelji i bliski članovi obitelji imaju ključnu ulogu u stvaranju životinih navika djece. Stoga, treba ih educirati, apelirati i osvijestiti da se debljina u velikom broju slučajeva može spriječiti, a time i brojne fizičke bolesti, ali i psihički problemi u adolescenciji i odrasloj dobi.