ZAGORCI O UVOĐENJU EURA:'Samo da ne dođu europske cijene, a ostanu balkanske plaće'

Najavom kako je uz ulazak u Schengensku zonu, jedan od ključnih hrvatskih političkih ciljeva i ulazak u eurozonu, odnosno, ukidanje kune i uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, premijer Andrej Plenković otvorio je javnu raspravu o toj temi. Iako neki analitičari naglašavaju kako su otvaranja javnih rasprava o temama koje su javnosti zanimljive zapravo samo političko sredstvo skretanja pažnje s nekih drugih tema, u ovom slučaju ipak možemo reći da je javna rasprava o uvođenju eura dobrodošla, tim više što prosječan građanin nije upoznat s pravim posljedicama, eventualnim prednostima ili nedostacima zamjene domaće valute s europskom.

Oprečne informacije

No, najveći problem je što oko toga unisono ne govore ni ekonomski stručnjaci, a kamoli političari, zbog čega je prosječnom građaninu, do kojeg dopiru razne, nerijetko oprečne informacije, vrlo teško razaznati točne od netočnih informacija. Prije svega, iskustva sličnih zemalja koje su već prošle isti proces, također se putem medija prenose selekcionistički, tako da je javna rasprava koja će trajati par godina prije svega dobra prilika da se građane educira i pripremi na moguće posljedice. Valja naglasiti kako se prema europskoj praksi zamjena domicilne valute eurom ne događa preko noći, već je to proces, kroz kojeg se mjesecima prije i poslije datuma uvođenja eura sve cijene iskazuju i u staroj i u novoj valuti.

Zagovornici

Nema sumnje da će, kao što je to bilo i puno puta u našoj povijesti, uvijek biti onih koji će uvođenje nove valute iskoristiti kao priliku za dodatnu zaradu, stoga je strah većine građana da će uvođenje eura prouzročiti val poskupljenja roba i usluga sasvim opravdan, no, zagovornici uvođenja eura napominju da ta poskupljenja neće biti značajna, već će se uglavnom odnositi na 'zaokruživanje' cijena. Oni također ističu da će se uvođenjem eura, na koncu, povećati plaće i kupovna moć građana, zbog čega, kažu, neće osjetiti povećanje cijena. Kao benefite, napominju i veću sigurnost za brojne građane koji imaju kredite s valutnom klauzulom, a navode i očekivanja da će se ulaskom u eurozonu za hrvatske građane i pravne osobe smanjiti i kamate kod zaduživanja.

Protivnici

Kako god, osim mogućih poskupljenja, protivnici uvođenja eura smatraju kako će to hrvatsku monetarnu politiku učiniti daleko zavisnijom nego što je to sada te upozoravaju kako sve više građana ima kredite u kunama te da bi oni mogli biti znatno oštećeni. Ipak, ponavljamo, sve je to tek početak javne rasprave i inicijative Plenkovićeve Vlade, budući da bi, prema nekim najavama, uvođenje eura u Hrvatskoj moglo postati moguće tek kroz četiri do šest godina. Republika Hrvatska trenutno, naime, ne ispunjava nekoliko ključnih uvjeta za ulazak u eurozonu, kao što su visina omjera javnog duga u odnosu na BDP te visina proračunskog deficita. Kako god, ako ništa drugo, Plenkovićeva najava otvorila je rasprave, a što o tome misle Zagorci, pokušali smo saznati u mini anketi sa slučajnim prolaznicima.

ANKETA – Evo što o uvođenju eura misle Zagorci

Željko Korša (67), Zagreb:

Mislim da je bolje da ostanu kune. Sve ove zemlje koje nisu uvele euro ekonomski bolje stoje. Nisam ekonomist, ali ovako, kao laik, mislim da bi bilo bolje da kod nas ostane kuna.

Sanda Mešić (54), Pustodol:

Neka bude euro, ionako sve pretvaramo u euro, što god kupujemo. Samo da ne budu europske cijene, a hrvatske plaće. Nisu čak ni hrvatske nekadašnje, već su balkanske plaće. Nisam u principu protiv, ali ne mislim da će to nešto dobro donijeti.

Sanja Rafajec (39), Zabok:

Kod nas sve brza, pa tako i s eurom. Smatram da nije vrijeme za to i da nam ne bude doneslo ništa dobro, samo budu se cijene prebacile u euro i građani budu na gubitku, a netko će biti na dobitku. To se priprema za nekoga, kao i apsolutno sve kod nas.

Danijel Bunčec (40), Prosenik Gubaševski:

Ne znam… Ako bi to značilo povećanje plaća, bilo bi u redu. Sve ima svoje prednosti i mane, ovisi što bi nam to donijelo.

Olgica Franjkutić (37), Martinišće:

U biti, meni je svejedno jesu li euri ili kune, bitno je da su dovoljno velike plaće. Promijenit će se puno toga ako se uvede euro. Cijene su već sad kod nas skuplje nego vani, ako se pretvore u euro, kako će biti, ne znam.

Tomislav Bačić (81), Zabok:

Pogođeni će biti, kao i uvijek, stariji ljudi, koji ne razumiju što je valuta. Naviknuti su na kunu i teško bi se snašli. Ljudi koji su vani već imaju iskustva s tim. No to je neizbježno, kada smo dio Europske unije, euro će se kad-tad uvesti.

Marijan Martinić (54), Štrucljevo:

Možda je prerano za uvođenje eura, no to vjerojatno traje par godina. Samo da sve ne poskupi. Ako mislimo biti dio Europe, to će biti neminovno, naša valuta nije tako jaka da bi mogli zadržati svoju. Pa ionako već svi barataju samo s eurima, jednom će se to dogoditi.

Ivan Kralj (70), Grdenci

Dobro bi bilo, ali tek za kojih 10 godina, sada je još prerano. Ovako već postoje grofovi i sirotinja, a s uvođenjem eura taj bi se jaz još povećao. Niti jedna vlada se nije potrudila da pomogne sirromahu i radniku, svi gledaju samo za sebe. Zemlje koje su prešle na euro imaju sve više sirotinje.

Karmen Kržak (48), Oroslavje:

Moj tata je radio vani i imali su puno problema s prelaskom na euro, manja je bila kupovna moć i osiromašili su. Bojim se malo toga, mislim da to kod nas ne bi baš funckioniralo dobro.

Snježana Jurina, 37, Bedekovčina

Ako bude bolje, onda sam za. A to nitko ne zna, posebno u našoj državi. Neizbježno je uvođenje eura, moramo se prilagođavati, nisam u principu protiv, ali kod nas uvijek postoji