Zagorci osnivaju institut za očuvanje kajkavštine
Sredinom siječnja, baš nekako u vrijeme početka sukoba naših jezikoslovaca oko pravopisa, iz Zagorja, postojbine Ljudevi
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca odaslala je relevantnim institucijama inicijativu za povratak izvornih zagorskih toponima svim mjestima regije, a da bi pod jedan krov mogla okupiti znanstvenike koji se već godinama bore za uvođenje kajkavskog jezika kao izbornog predmeta u zagorske škole, zatražili su i osnivanje instituta, koji bi smjestili pokraj zgrade dvorca na Bračku blizu Zaboka.
MALI KAJKAVSKO-HRVATSKI RJEČNIK
baltica - mala sjekira
berajt - spreman
canjki - krpe
felja - vrsta
fljejski - jako brzo
hincati se - igrati se
mrguvati - prigovarati
husta - šuma
lucke - tuđe
lagef - bure
Uza svoj uobičajeni pozdrav “Zagorje povrh svega”, koji im je ujedno i moto, dopis je Županiji te ministarstvima kulture i znanosti poslao stoloravnatelj udruge dr. Rajko Fureš, ginekolog, pisac i slikar koji piše i govori isključivo jezik svoj, kajkavski, a životni mu je cilj da se on sačuva od zatiranja. Udruga koju je osnovao sa skupinom istomišljenika, koji se bore za časno izgovaranje ime Zagorec i procvat rodnog kraja, romantičnog je predznaka, no ciljevi su im jasni, a kažu i dostižni.
U svom su naumu ozbiljni. Održali su već pet znanstvenih skupova, kolokvija i okruglih stolova na temu “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća”, na kojima je sudjelovalo 40-ak eminentnih stručnjaka. Njihovi su radovi publicirani, a još na prvom okruglom stolu 2002. donesen je zaključak da se krene s inicijativom za uvođenje kajkavskog jezika u izbornu nastavu osnovnih i srednjih škola na kajkavskom govornom području. Reafirmacija kajkavskoga vodila bi se iz instituta. U dvorcu gdje bi bio sada su odjeli stare Opće bolnice, koju će za koji mjesec zamijeniti nova, sagrađena u neposrednoj blizini .
- Da bi se kajkavski mogao uvesti u škole, trebat će izraditi programe i udžbenike te rječnik. Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija donijele su odluke kojima podržavaju našu inicijativu, a složilo se i Ministarstvo prosvjete. Djeca vole svoj jezik, a potvrdilo se to i nakon promocije prve slikovnice na kajkavskom jeziku, “Prakrapinci i prapišlinci” koju je napisao Pajo Kanižaj, a ilustrirali je Niko Barun i Krešimir Šoštarko. Slikovnica, među ostalim, priča djeci kako su živjeli neandertalci i “zakaj su izumrli dinosaurci” - kaže dr. Fureš, koji dodaje da nakon njihovih nastojanja ima sve više nastavnika koji sa svojim učenicima skupljaju stare zagorske riječi.
- Globalizacija je neumoljiva i neizbježna, ali daj da onda barem svaki u svom dijelu zavičaja njeguje svoj domaći jezik. Uza sva ova previranja oko standarda, ne treba nam još i nasilje nad izvornim narječjem. Ne treba nam ni normativ, treba uvažiti svu raznolikost jezika, jer svako selo govori drugačije. Mi mislimo da je to bogatstvo, a ne problem - tvrdi dr. Fureš.
Raspoloženje djece prema mogućnosti da će im u torbi jednog dana biti i kajkavska gramatika provjerili smo u OŠ Bedekovčina, u 8.c razredu, na satu fizike koju im predaje poznata zaljubljenica u zagorski zavičaj, Nevenka Gregurić, koja je izdala četiri knjige priča i pjesama na kajkavskom. Kako kaže, sjeća se da je, kad je ona bila mlada, skoro pala na diplomskom jer se nije mogla sjetiti hrvatske riječi za “zavrtati”. - Ugledala sam bušilicu na slici na zidu, hvala Bogu, i tako sam prošla. Danas je sve drugačije, nitko nas ne proganja zbog govora, ali da bi tako i ostalo, moramo se svi zajedno boriti. Ja u nastavi puno koristim dijalekt jer tako lakše objasnim gradivo - priznala je Nevenka Gregurić.
Njezina kolegica, nastavnica hrvatskog jezika, Nevenka Muhek, njeguje kajkavski potičući djecu da pišu na svom narječju, ali kao jezičar, primjećuje da je nemoguće normirati tako raznolik dijalekt.
- Nemamo jednu riječ ni za sam kaj: govorimo kaj, koj, ke, kej, še... No, podržavam inicijativu da se kajkavski uči, u svom svojem bogatstvu - smatra ta nastavnica koja i sama piše poeziju na kajkavskom jer se emocije najljepše mogu izraziti “domačom reči”.
mr. sc. Rajko Fureš dr. med.
Muži zagorskog srca - udruga sa 100 članova
Hrvatska udruga Muži zagorskog srca osnovana je 1994. Sve je počelo “kad su četiri dična muža čistih zagorskih srca jedne lipanjske noći pijuckali u dvorcu Đalski i odučili se uhvatiti u koštac s jalom koji koči razvoj najmilijeg im Hrvatskog zagorja, bisera domovine”.
Danas udruga ima stotinjak članova. Cilj im je da svaki Zagorac postane ponosan na to što jest.
Izvor: Jutarnji list
