Zagorka Marija Jambrišak u borbi za ženska prava

Nakon izložbe u zagrebačkoj Galeriji Nova 2003. u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Menart konačno je izašla i (dvojezič

p_414039marija_jambrisak.jpg
Nakon izložbe u zagrebačkoj Galeriji Nova 2003. u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Menart konačno je izašla i (dvojezična: englesko - hrvatski) knjiga posvećena ženskim borcima za ljudska prava - Ženski vodič kroz Zagreb Barbare Blasin i Igora Markovića.


Unutra je i naša Marija Jambrišak, učiteljica iz Krapine koja je 1871. u staroj zgradi kazališta na Markovom trgu održala prvi govor u kojem je tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću za žene.

To se dogodilo na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini kad je rekla: Učiteljicam neka se držeći se izreke: jednaki posao, jednaka plaća: jednako pravo za sve određuje isto toliko plaće i doplate kao i učiteljim!

To je prvi put u Hrvatskoj da je žena tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću. Učiteljsko zvanje bila je jedina javna služba u koju su žene u to vrijeme imale (ograničen) pristup jer se sve do 18. stoljeća obrazovanje žena nije bitnije mijenjalo - samostanski odgoj uz podređenost, pobožnost i smjernost i tek se u 19. stoljeću žene pušta u obrazovanje.

Gospojinska zadruga

Zakonom iz 1869. ženama je u Austro-Ugarskoj dozvoljeno da predaju u samo prva četiri razreda osnovne škole, za što su dobivale upola manju plaću, čak i za više rada. Bile su i dodatno diskriminirane nekim pravilima kao što je bila zabrana udaje, koja je u Velikoj Britaniji ukinuta tek 1944. godine.

Nakon svog govora, a na nagovor Ivana Filipovića, Marija je počela rad na udruživanju učiteljica, no Gospojinska zadruga za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji osnovana je tek 1900. Marija Jambrišak je povodom svog 80. rođendana (1928.) u magazinu Eva izjavila: Žena je prije 40 godina bila potpuni rob, a danas se duševno toliko podigla da je već dobar procenat današnjih žena ravnopravan za duševni rad muškarcu. Međutim, u pogledu prava nije se odonda do danas ništa promijenilo. Žena je prema muškarcu i danas još bespravna. Zvuči li vam ovo poznato i danas, osamdeset godina kasnije?

U ovoj knjizi tako možete saznati po čemu su to bile prve žene koje su stvarale povijest Zagreba (i okolice), a uz našu Mariju tu su još i: vještica Bara Kramarić, predstojnica samostana Klarisa, primalja, obrtnice, Ilirka - primadona, prve telefonistice, studentice sveučilišta, prva liječnica privatnica, čipkarica - muzeologinja, automobilistica, prva spikerica Radio Zagreba, prva jugoslavenska misica, premijerka, filozofkinja, prostitutka...


NAjčitanije