Zagorske srednje škole bez prostora za 'fiskulturu'

U školi nas je većina najviše voljela tjelesni i naravno da bi to svi radije birali nego, recimo, dva dupla sata matematike. Tjelesni odgoj obavezan je predmet u školi, a čak je i Europski parlament uputio kritiku kako je tjelesni odgoj u školskom nastavnom programu marginaliziran. Problem je, kažu, i održavanje sportske infrastrukture, te nedovoljna koordinacija sportskih djelatnika u i izvan škole.

Nema uvjeta

SŠ Oroslavje, iako velika škola, svoje sportske dvorane nema, a tjelesni je održavala u teniskom 'Balonu'. Ove godine to više neće. Prema riječima ravnateljice SŠ Oroslavje Natalije Mučnjak, s 'Balonom' je suradnja raskinuta sporazumno. Jedan od razloga je, dodaje, preveliki trošak oko grijanja, a i prostor nije bio najadekvatniji za održavanje tjelesnog odgoja.

Ove godine će se snaći na način da će po hladnom vremenu nastavni plan imati u holu škole, a po toplom vani na gradskom igralištu. Iduće godine će potražiti primjereniji prostor. U oroslavsku osnovnu školu na tjelesni pak ne mogu, zbog popunjenog kapaciteta.

SŠ Oroslavje nije jedina škola koja nema adekvatan prostor kojim bi pružila učenicima puni nastavni tjelesni program. Tu sudbinu dijele s drugim zagorskim srednjim školama.

- Zabočki gimnazijalci tjelesni odgoj imaju u jednoj od učionica, a po suhom i toplom vremenu vani na igralištu. Zagrijavaju se na katu po hodnicima trčeći i tako je otkad smo u novoj zgradi, već šest godina - saznajemo od ravnateljice gimnazije A.G. Matoša Zabok Bibijane Šlogar. Naravno da je djelatnicima, kaže ravnateljica, teško raditi neke nastavne programe zbog neadekvatnog prostora, koje onda moraju prilagoditi malo drugačije.

- Posebno sport, u učionici to nije moguće - dodaje. Za sada ne vide drugog rješenja. Ministarstvo obrazovanja upoznato je s problemom zabočke gimnazije i većim je dijelom financijer sportske dvorane, za koju za sada postoji samo projekt. Ni zlatarska Srednja škola nema pravog prostora za odvijanje nastave tjelesnog odgoja otkad su preselili u novu zgradu, odnosno u prostore bivše tvornice SKIM-a. Dok su djelovali u sklopu osnovne škole koristili su njihovu sportsku dvoranu. Imaju neki prostor u holu škole, no uvjeti su nikakvi. Kad je kiša i snijeg, u taj prostor ne mogu, jer se ulazi izvana. Nemaju ni igrališta, već se koriste igralištem Nogometnog kluba Oštrc. Bila je u planu dogradnja sportske dvorane uz školu, no zbog financijske situacije sve je stalo, a s obzirom na situaciju gradske blagajne i pozamašnih dugova tako skoro je ni neće biti.

Dizajneri u učionicama

- SŠ Bedekovčina ima trodijelnu sportsku dvoranu koju koriste srednjoškolci za održavanje nastave tjelesnog odgoja, polaznici Učeničkog doma, po potrebi i osnovnoškolci, a za održavanje slobodnih aktivnosti i mještani - saznajemo od ravnatelja SŠ Bedekovčina Stjepana Horvatića. Veliku trodijelnu sportsku dvoranu ima i SŠ Krapina.

- Dvoranu koriste naši učenici prvenstveno za nastavne aktivnosti, a isto tako i svi sportski klubovi iz grada Krapine - rekao je ravnatelj Ivan Rozijan. Prije nego se dvorana izgradila krapinski srednjoškolci tjelesni su održavali u jednom prostoru koji je bio prenamijenjen u dvoranu iz jedne radioničke prostorije.

- Učenici SŠ Konjščine zajednički koriste sportsku dvoranu s učenicima osnovne škole, isključivo za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. I jedni i drugi nastavu imaju samo u jednom smjeni, jutarnjoj, pa ukoliko u isto vrijeme tjelesni odgoj imaju i osnovnoškolci i srednjoškolci, prostor se bez problema podijeli zastorom, jer je dvorana dvodijelna. Isto tako, ona povezuje osnovnu i srednju školu - rekao je ravnatelj SŠ Konjščina Dragutin Petanjek, dodavši kako se u poslijepodnevnim satima u dvorani održavaju slobodne i izvannastavne aktivnosti, a dvoranu za rekreaciju koriste i branitelji. Pregradski srednjoškolci tjelesni odgoj održavaju u trodijelnoj sportskoj dvorani koja je izgrađena 2003. godine, a nastava se odvija u dvije smjene. Izvan školskog vremena koriste je i drugi za slobodne aktivnosti.

SŠ Zabok ima svoju školsku dvoranu u kojoj održava nastavu tjelesnog odgoja, dok je Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok nema, već su i tamo učenici primorani nastavni program tjelesnog učiti i vježati u učionici.

Jedno se priča, drugo se radi

Naši zagorski srednjoškolci u četiri škole nemaju strunjača, nemaju golova, koševa i ostale opreme za kvalitetan nastavni program tjelesnog, a na sva se usta bruji kako su sportske aktivnosti sastavni dio zdravog odrastanja.

Djeca sve više sjede za kompjutorima, na nastavi za stolom provode pola dana, a pretilost djece se sve više povećava. Krapinsko-zagorska županija nije u tome sama, većina srednjih škola u Hrvatskoj nemaju sportske dvorane ili su u izgradnji, a ako je i imaju koriste onu osnovnoškolaca.