Zagorski etno raj obitelji Vdović

-Djedovina, pradjedovina i očevina spojena s ljubavlju prema starinama i međusobnim poticajem da ovo stvorimo rezultiral

p_638071vdovici 6 (412 x 398).jpg
-Djedovina, pradjedovina i očevina spojena s ljubavlju prema starinama i međusobnim poticajem da ovo stvorimo rezultirala je našom etno kućicom, u koju dolazimo uživati i odmarati se, a koja je svakog vikenda otvorena i za posjetitelje- srdačno su nam rekli Ljubica (46) i Ivan (47) Vdović, koji su nas pozvali da vidimo etno blago koje sakupljaju već desetak godina.


Trošnu i ruševnu kućicu, u kojoj se rodio Ivanov otac i koja ovoj obitelji predstavlja duh minulih vremena, a priziva uspomene, čežnju i sretna vremena koja ih vežu uz nju, Vdovići su obnovili ovog ljeta željevši negdje pohraniti vrijedne starinske stvari koje su godinama sakupljali.



Svaki predmet ima svoju priču

-Sve smo radili sami, uz puno volje i želje, a da nismo jedno drugome bili poticaj ne bi uspjeli. Već dugo sakupljamo starine, a držali smo ih po raznim mjestima, u kući u Zagrebu, šupama, čak i u mom vrtiću- rekla nam je Ljubica. Vdovići žive u Zagrebu, Ivan je samostalni poduzetnik, a Ljubica odgajateljica. Imaju i dvoje djece, Martinu i Mirka, na koje nastoje prenijeti ljubav prema baštini.

-Kuća je stara oko 150 godina i morali smo je kompletno obnoviti, pri čemu smo nastojali zadržati njezin izvorni oblik i poštivati način na koji je građena. Imali smo veliku volju, dizali smo se i u pola šest ujutro i polako radili- govori Ivan te dodaje kako su hodali po cijelom Zagorju i sakupljali starinske predmete. Nešto su dobili, nešto kupili. Ljubica je nađene stvari marljivo restaurila, očistila i slagala, jer je znala da će jednom za njih pronaći idealan prostor.

Vrijedno etno blago

Kolovrat, vrata stara 150 godina, singerica, ćupovi raznih oblika, veličina i namjena, bogato izrezbarena škrinja rađena bez moderne tehnologije i čavala, koju su pronašli zaboravljenu u kutku jednog domaćinstva, a koja je nakon restauracije pokazala veliko umijeće nekog starinskog majstora stolara. Tu se nalazi i tzv. „ladica“, najdraži Ljubičin predmet, koji je naslijedila od majke.

Na drvenom krevetu nalazi se „tuha“ punjena slamom i prekrivena plahtama od domaćeg platna, sa starinskog ormara visi ženska narodna nošnja, a u njemu razni odjevni predmeti od domaćeg platna. Male prozorčiće krase kockaste crveno bijele zavjese, koje je Ivan sam sašio, a koje daju topao ugođaj prostoru. Vlazi i plijesni u ovoj kućici više nema mjesta, širi se ugodan miris lavande koji kao da vas poziva da još ostanete u ovom malom carstvu. Sa stropa vise petrolejke, koje Vdovići često upale u večernjim satima, a po zidovima su bakine slike.

U kuhinjici se nalazi nekadašnji zidani „šparet na drva“, bijeli „gradenc“ napravljen prije 120 godina, stara klupa čiji naslon se može micati i koja je nekad služila kao pomoćni krevet. Tu su i „žrvi“ za žitarice, koje i danas mogu samljeti kukuruz ili pšenicu.



-Sve je autohtono. Selo je bogato starinama, samo treba malo potražiti i na tavanima se mogu naći neprocjenjive vrijedne stvari- dodaju i te ističu kako je važno zaštititi kulturnu baštinu i sačuvati je za generacije koje tek dolaze, da vide kako se nekada živjelo. Svoje blago žele proširiti i van hižice- planiraju napraviti sjenicu ispod koje će smjestiti tkalački stan i „tukaču“, a bit će tu i zaprežna kola, plug, brane i sve one stvari koje je nekada imalo malo seosko gospodarstvo.

-Srce nas vuče u rodno Zagorje. Čežnja nam je da uredimo još taj vanjski prostor. U blizini nam je šuma u kojoj beremo vrganje, kestene, radimo jabučni ocat, rakiju breskovaču, a imamo i vinograd- govori Ljubica. -Naša je hižica napravljena za ogled i najveća su nam radost ljudi koji dođu i uživaju s nama. Pozivamo sve da navrate vikendom, razgovarat ćemo, pjevati, družiti se i peći kostanje- dodali su Ivan i Ljubica, koje smo ostavili u njihovom neprocjenjivom kutku.

A vani je već čekala nova starinska škrinja koju će urediti i pronaći joj mjesto u kućici, spremna da ispriča svoju priču...

Ukoliko želite posjetiti etno kućicu obitelji Vdović, možete se najaviti na broj telefona 098 176 5601 (Ivan).

Haban

NAjčitanije