Zagorski povrćari: 'Podravka nam nudi siguran otkup i dobru cijenu'
Podravka je zainteresirana za još veće količine jer joj je cilj otkupljivati što više domaćeg povrća, a ne da ono danima putuje i zemalja Europske unije
Ako ne bude teških vremenskih uvjeta, zagorski proizvođači povrća ovog bi ljeta velikoj prehrambenoj kompaniji Podravki trebali plasirati preko 40 tona krastavaca. Između proizvođača povrća iz Krapinsko – zagorske županije i Podravke suradnja postoji već godinama, a do sada je Podravki kroz nekoliko berbi plasirano nekoliko tona krastavaca. Berba će potrajati sve do rujna. Inače, zagorski povrćari dugoročni su kooperanti Podravke, koji si uzgojem osiguravaju i popravljaju kućni budžet.
Plasman zagarantiran
Povrćari su zadovoljni jer i je plasman osiguran. - Za ono što proizvedemo, unaprijed znamo da ćemo prodati. Otkup smo početkom godine dogovorili s Podravkom s kojom smo potpisali ugovore. Nas je 15 – ak koji redovito uzgajamo krastavce za Podravku, a svake nam se godine pridruži nekoliko novih proizvođača s manjom probnom količinom krastavaca, tzv. kornišona. Podravka je već dva puta digla cijenu. Otkupna cijena po kilogramu iznosi 7 kuna pa prema nižoj cijeni. Sve ovisno o klasi. Imamo i drugih ponuda od nekih trgovačkih lanaca, ali iskreno ne želimo se upuštati u to, jer sve što mi proizvedemo Podravka nam otkupi i s njima smo zadovoljni – rekla je predsjednica Udruge uzgajivača i prerađivača povrća i uzgajivača cvijeća Krapinsko – zagorske županije Katarina Ptičar.
Manje parcele, više proizvođača
Kaže kako je Podravka zainteresirana za još veće količine jer joj je cilj otkupljivati što više domaćeg povrća, a ne da ono danima putuje iz zemalja Europske unije. Ovako prvi dan povrće se ubere, a već idući dan ide u preradu. Osim krastavaca, proizvođači povrća iz naše županije udruženi u Udrugu, proizvode i feferone te rog crvenu papriku. Iako znamo da je poljoprivreda 'tvornica na otvorenom' s uvijek velikim rizikom, Zagorci imaju jako malo proizvodnje pod plastenicima. Većina ih sadi i proizvodi na otvorenim parcelama, riskirajući tuču i teške vremenske uvjete, dok mraz pokušavaju zaobići s kasnijom sadnjom. Naravno, proizvođači sade na manje parcele, karakteristične za Zagorje, no Ptičar smatra da Zagorje ima predispozicije za veću proizvodnju povrća i to kroz još veće udruženje. – Nama je isplativo, da nije, ne bi to radili – zaključila je.
Premalo domaće sirovine
Inače, velika prehrambena kompanija poput Podravka svake godine treba 1400 tona krastavaca, od čega 900 tona otkupljuje na domaćem tržištu, a 500 tona uvozi jer domaće sirovine još uvijek nema dovoljno. Njihov je strateški cilj do 2022. godine ostvariti 100-postotni udio domaćih sirovina u gotovom proizvodu, stoga u kompaniji potiču domaće uzgajivače da povećaju proizvodnju, uz Podravkinu pomoć pri uzgoju krastavaca: od sjemena i izbora sorte do stručnih savjeta, obilaska pokusnog polja, umjetnog gnojiva i repromaterijala. Ovih su dana tako Podravkina uprava i menadžeri na Podravkinim pokusnim poljima započeli berbu krastavaca te time označili početak dugoročnog Podravkinog projekta, a to je jačanje proizvodnje krastavaca u Hrvatskoj i poticanje poljoprivrednika na njihov uzgoj.