Zagorski povrćari: 'Podravka nam nudi siguran otkup i dobru cijenu'

Autor mb

Podravka je zainteresirana za još veće količine jer joj je cilj otkupljivati što više domaćeg povrća, a ne da ono danima putuje i zemalja Europske unije

Krastavci nova

Ako ne bude teških vremenskih uvjeta, zagorski proizvođači povrća ovog bi ljeta velikoj prehrambenoj kompaniji Podravki trebali plasirati preko 40 tona krastavaca. Između proizvođača povrća iz Krapinsko – zagorske županije i Podravke suradnja postoji već godinama, a do sada je Podravki kroz nekoliko berbi plasirano nekoliko tona krastavaca. Berba će potrajati sve do rujna. Inače, zagorski povrćari dugoročni su kooperanti Podravke, koji si uzgojem osiguravaju i popravljaju kućni budžet.

Plasman zagarantiran
Povrćari su zadovoljni jer i je plasman osiguran. - Za ono što proizvedemo, unaprijed znamo da ćemo prodati. Otkup smo početkom godine dogovorili s Podravkom s kojom smo potpisali ugovore. Nas je 15 – ak koji redovito uzgajamo krastavce za Podravku, a svake nam se godine pridruži nekoliko novih proizvođača s manjom probnom količinom krastavaca, tzv. kornišona. Podravka je već dva puta digla cijenu. Otkupna cijena po kilogramu iznosi 7 kuna pa prema nižoj cijeni. Sve ovisno o klasi. Imamo i drugih ponuda od nekih trgovačkih lanaca, ali iskreno ne želimo se upuštati u to, jer sve što mi proizvedemo Podravka nam otkupi i s njima smo zadovoljni – rekla je predsjednica Udruge uzgajivača i prerađivača povrća i uzgajivača cvijeća Krapinsko – zagorske županije Katarina Ptičar.

Manje parcele, više proizvođača
Kaže kako je Podravka zainteresirana za još veće količine jer joj je cilj otkupljivati što više domaćeg povrća, a ne da ono danima putuje iz zemalja Europske unije. Ovako prvi dan povrće se ubere, a već idući dan ide u preradu. Osim krastavaca, proizvođači povrća iz naše županije udruženi u Udrugu, proizvode i feferone te rog crvenu papriku. Iako znamo da je poljoprivreda 'tvornica na otvorenom' s uvijek velikim rizikom, Zagorci imaju jako malo proizvodnje pod plastenicima. Većina ih sadi i proizvodi na otvorenim parcelama, riskirajući tuču i teške vremenske uvjete, dok mraz pokušavaju zaobići s kasnijom sadnjom. Naravno, proizvođači sade na manje parcele, karakteristične za Zagorje, no Ptičar smatra da Zagorje ima predispozicije za veću proizvodnju povrća i to kroz još veće udruženje. – Nama je isplativo, da nije, ne bi to radili – zaključila je.


Premalo domaće sirovine
Inače, velika prehrambena kompanija poput Podravka svake godine treba 1400 tona krastavaca, od čega 900 tona otkupljuje na domaćem tržištu, a 500 tona uvozi jer domaće sirovine još uvijek nema dovoljno. Njihov je strateški cilj do 2022. godine ostvariti 100-postotni udio domaćih sirovina u gotovom proizvodu, stoga u kompaniji potiču domaće uzgajivače da povećaju proizvodnju, uz Podravkinu pomoć pri uzgoju krastavaca: od sjemena i izbora sorte do stručnih savjeta, obilaska pokusnog polja, umjetnog gnojiva i repromaterijala. Ovih su dana tako Podravkina uprava i menadžeri na Podravkinim pokusnim poljima započeli berbu krastavaca te time označili početak dugoročnog Podravkinog projekta, a to je jačanje proizvodnje krastavaca u Hrvatskoj i poticanje poljoprivrednika na njihov uzgoj.

NAjčitanije