ZAGORSKI TIM ZA STRŠLJENOVE: 'Uklonili smo metar široko i 80 centimetara visoko gnijezdo'

Vijesti tragičnim i teškim posljedicama zbog uboda stršljenova u posljednje su vrijeme preplavili medije, a gnijezda stršljenova i osa sve su češća pojava. Ljudi vrlo često sami i na poprilično nestručne načine, uz nezaobilazne savjete s interneta, pokušavaju sami uklanjati opasne insekte iz svojih dvorišta, kleti i kuća što nerijetko i dovodi do tragičnih slučajeva. No stršljenovi napadaju i kada nisu izazvani što nam je potvrdila i priča jedne gospođe iz Krapinskih Toplica. – Gledala sam televiziju, čula zujanje i osjetila da mi je nešto u kosi. Instinktivno sam prošla rukom po kosi i tako izazvala stršljena koji je pikao u prst – rekla je 60 – godišnjakinja koja je ubrzo osjetila jake bolove. Kako je rekla, prošla je nekoliko operacija i dva poroda, no ovakvu bol nikad nije osjetila. – Bila je to jako snažna bol koja se protezala skroz iz ruke pa prema glavi. Na hitnoj sam dobila dvije injekcije i, srećom, sve je dobro prošlo – naglasila je.

Gnijezdo rekorder

Helena Sugnetić i Drago Vincek iz Veterinarske stanica Zlatar Bistrica, služba za deratizaciju Sanivet d.d. već se nekoliko godina bave uklanjanjem gnijezda osi, stršljenova i drugih opasnih insekata. Kako nam je rekla Helena, ove se godine mnogo više priča o problematici i opasnostima koje mogu prouzročiti insekti, pogotovo stršljenovi. – Stršljenovi se sve više pojavljuju zbog mnogobrojnih zapuštenih kuća i dvorišta. Ove i prošle godine smo zbilja mnogo radili kada je u pitanju njihovo uklanjanje – istaknula je Sugnetić dodajući kako su uklanjali i neke poprilično velike primjerke. Rekorder je gnijezdo široko jedan metar i visoko 80 centimetara. – Često se znaju zavući u neka poprilično nevjerojatna mjesta. Imali smo slučaj da su se zavukli u prostor između betonskog zida i knaufa. Njima ne predstavlja problem probiti knauf, drvo… - ispričala je ova sanitarna inženjerka dodajući kako ljudi najčešće zovu tek onda kada više sami ne znaju što bi.

Gnijezdo u bali sijena

Valja ostati miran

Iako se nedavno u javnosti pojavila priča o čovjeku koji volonterski uklanja stršljenove, Sugnetić dodaje kako oni to ipak tako ne mogu. Kaže, svoje plaće moraju zaraditi, no cijena uklanjanja nije toliko velika da bi se zbog toga riskirala sigurnost svoja ili sigurnost i zdravlje svoje obitelji. – Za nekih tristotinjak kuna mislim da zaista nije vrijedno ići sam pokušavati ubijati i uklanjati stršljenove jer to uistinu može biti vrlo opasno. To su poprilično agresivni kukci koji reagiraju na lamatanje i napade. Ljudi često znaju upirati reflektore i svjetlo u njih da bi detektirali gnijezda. Oni reagiraju na svjetlo i kada tako postupite sigurno je da će vas napasti – ispričala je Sugnetić dodajući da je riječ o kukcima koje privlače jarke boje i jaki mirisi poput parfema i dezodoransa. U njihovoj je prisutnosti potrebno ostati miran i ne panično mahati.

Opasni insekti u knaufu

Deda zapalio klet

Raznih pokušaja ljudi da uklone gnijezda, i sve redom neuspjelih, doživjeli su Drago i Helena u svojoj karijeri. Jedan je stariji čovjek tako zapalio klet, a gotovo i sebe dok se pokušavao riješit stršljenova. – Najviše intervencija imamo kroz rujan i kolovoz, a aktivnost stršljenova prestaje čim zahladi. No, na to ćemo još pričekati jer sada slijede berbe, što također privlači te kukce pa se uvlače i u kleti. Imamo i po nekoliko intervencija na tjedan, a ljetos smo ih sigurno imali više desetaka – istaknula je Sugnetić. Opisala je i sam proces uklanjanja opasnih kukaca. Kolega i ona, objašnjava, na sebe obuku posebna odijela i rukavice te gnijezda prskaju sa sprejem i insekticidom. Nakon toga, kada stršljenovi više nisu u mogućnosti napadati i kada uginu, iznosi se čitavo gnijezdo. Zagorski tim za stršljenove, Helena i Drago, na intervenciju unutar 24 sata od poziva bez obzira je li vikend. Pitali smo ih imaju li kakvih savjeta za ljude kada je u pitanju borba sa stršljenovima.

– Još jednom naglašavam da se vrlo opasno sam upuštati u tako nešto. Ono što ljudi mogu napraviti jest ako imaju voćnjake i voćke, da ovjese na njih plastične boce, na njima izbuše rupe, unutra stave dva decilitra soka ili pive uz nekoliko kapi octa. To su svojevrsne lovke. Drugo, zapravo, ne mogu ništa učiniti sami – istaknula je Helena.