"Zaštitarski posao rade i kronični alkoholičari"
Nakon uhićenja Dražena Dorčeca, koji je priznao policiji da je u svom pljačkaškom pohodu na poslovnicu Fine u Đurđevcu u
Sprema se kolektivni ugovor
Ipak, Udruga zaštitarske djelatnosti, koja djeluje u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca, odlučila je ozbiljnije pokrenuti neke stvari.
-Trenutna situacija u društvu, ali i stanje u zaštitarskoj djelatnosti, upućuju nas na hitno utvrđivanje standarda rada u ovoj struci. Na taj će se način onemogućiti aktivnosti koje narušavaju ugled kako poslodavcima tako i zaposlenicima zaštitarskih tvrtki. Jednako tako ovim će se standardima rada poboljšati doživljaj javnosti prema zaštitarstvu kao djelatnosti. U tu je svrhu Udruga zaštitarske djelatnosti pri HUP-u započela u dobroj vjeri kolektivne pregovore sa sindikatima - objavila je Udruga na web stranicama HUP-a, dodavši kako trenutno stanje nameće potrebu da poslodavci i sindikati zajednički poduzmu odgovarajuće korake s ciljem uvođenja reda u djelatnost zaštitarstva, a radi povećanja stupnja sigurnosti zaštitara, građana i imovine.
-Cilj Udruge zaštitarske djelatnosti je da se potpisani Kolektivni ugovor proširi na kompletnu djelatnost. Na ovaj bi se način ispravile manjkavosti trenutačne prakse prema kojoj se pojedinačni kućni kolektivni ugovori, koji postoje u nekim zaštitarskim tvrtkama, a prema saznanjima u Udruzi, ne primjenjuju – zaključeno je u obavijesti Udruge.
«Ne treba izmišljati toplu vodu»
Inače, u Hrvatskoj trenutno postoji oko 180 zaštitarskih firmi koje se bave tjelesnom zaštitom i oko 280 firmi koje se bave tehničkom zaštitom, dakle, zaštitom alarmima i video nadzorom. Rekao nam je to Đino Sinković, direktor i vlasnik zabočke Đidare, jedine zaštitarske tvrtke u Krapinsko-zagorskoj Županiji, koja je punopravni član Udruge zaštitarske djelatnosti i ima 35 stalno zaposlenih djelatnika. Sinkovića smo pitali što bi se trebalo mijenjati kako bi zaštitari, ali i institucije koje oni štite, bili što sigurniji.
-Ne treba izmišljati toplu vodu, jer su toplu vodu već davno izmislili. Imate primjere Italije, Njemačke, Austrije…, na koji način se to radi. Ovaj način na koji se trenutno radi po našim bankama, da zaštitar sjedi uz službenice, da se šeće…, to je neozbiljno i nekvalitetno. Kad vidiš kako zaštitar jede sendvič u poslovnici neke banke, onda je to smiješno. Po meni, zaštitar bi trebao imati posebnu prostoriju s video nadzorom, koji danas uopće nije skup. Trebao bi biti odvojen od komitenata i osoblja, te uopće ne biti prisutan među komitentima. Posao zaštitara je da štiti u trenutku prepada i pljačke, ali to može samo ako sve ima pod nadzorom. Dakle, kad bi on u zasebnoj prostoriji imao video nadzor, vidio bi tko sve ulazi, tko izlazi, čija je kakva namjera i mogao bi se na vrijeme spremiti za intervenciju, jer vidjeli ste na koji je način ubojica ušao u đurđevačku Finu. Nije ušao unutra pa navlačio kapu na glavu, nego ju je obukao vani. Nezahvalno je to sad komentirati, ali da je taj zaštitar bio u drugoj prostoriji i imao video nadzor, stigao bi se pripremiti, intervenirati, pozvati, ako ništa drugo, svoju intervenciju i policiju, a ne na ovakav način da bude kao glineni golub. Također, slažem se s mišljenima da bi u jednoj poslovnici trebalo biti najmanje dva zaštitara – kaže Sinković, koji smatra da, kad je u pitanju sigurnost zaštitara, pancirke nisu rješenje, kao što se često nakon tragedija spominje u medijima.
-Pancirka je po meni samo psihološko osiguranje, a štiti samo dio tijela. Ona odradi svoj posao u pratnjama novaca, u bodyguardu, no za zaštitare u bankama mislim da bi bile psihički pogubne. Naime, iako danas ima tih pancirki koji su lagane, mislim da bi za čovjeka koji je tako dugo u banci nošenje pancirke bilo prenaporno –smatra Sinković.
Tko je kriv?
Prema njegovim riječima, glavni krivac za lošu situaciju u zaštitarskoj djelatnosti nije država, nego pojedine zaštitarske tvrtke.
-Danas u Hrvatskoj jedina razlika između zaštitara koji čuva banku i čuvara na porti je samo to da ovaj u banci ima oružje. S druge strane, katastrofalno je da zaštitari imaju obavezu ići na vježbe gađanja jednom u dvije godine. Isto tako, ti ljudi bi trebali imati, po meni, najmanje jednom mjesečno provjeru psihofizičkih sposobnosti, a to nemaju – tvrdi prvi zagorski zaštitar Sinković, koji, kaže, svojim djelatnicima u prosjeku isplaćuje mjesečnu plaću u iznosu od oko 3400 kuna, jer, napominje, ne želi poput nekih drugih tvrtki, da bi bio što jeftiniji i konkurentniji, potcjenjivati i zakidati svoje djelatnike.
Konkurencija je nemilosrdna
Ipak, priznaje, konkurencija je nemilosrdna.
-Upravo je ovaj broj od 180 tvrtki satnicu doveo do smiješnih iznosa. Kad pogodiš satnicu po 30 kuna, ti si napravio odličan posao u ovoj državi. Znači, u tom satu gdje je taj zaštitar poginuo, njegova tvrtka, ako ima 30 kuna, napravila je strašan posao. To je žalosno i to je obezvređivanje zaštitarskog posla. Međutim, konkurencija je takva kakva je, sirova i to treba srediti. Država treba stati na kraj tvrtkama koje ne plaćaju svoje obaveze i ne daju redovno plaće svojim djelatnicima. To ne može riješiti nitko osim države, koja je, po meni, donijela kvalitetan zakon, međutim, kojeg se ne drži nitko. A onda kad se dogodi ovakvo ubojstvo ili kad čujemo da je zaštitar ukrao novac, čega je sve više, onda se svi čude i onda je to tri dana aktualna tema – kaže Sinković koji se nada da će nastojanja Udruge zaštitarske djelatnosti dovesti do potrebnih promjena.
Tko je zaštitar?
Prema riječima Đine Sinkovića, zaštitar je hrvatski državljanin koji je navršio 18 godina, regulirao vojnu obavezu, koji ima srednju stručnu spremu i završeni tečaj za zaštitara u nadležnoj policijskoj upravi, na temelju kojeg dobiva licencu i dozvolu da u objektu kojeg štiti, za vrijeme radnog vremena, nosi oružje. Također, kaže Sinković, zaštitar ne smije imati prekršajne prijave za remećenje javnog reda i mira.
-U Zagorju u mnogim institucijama zaštitarski posao rade osobe bez licence, koji su zapravo obični čuvari, a među njima ima i kroničinih alkoholičara – naveo je tek neke od zagorskih «zaštitarskih problema» vlasnik zabočke zaštitarske tvrtke Đidara, Đino Sinković.
