ŽIVOT NA DAR U četiri godine eksplantirano 18 bubrega, 5 jetri i srce

Autor zagorje.com

Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana od 2011. godine provodi postupak eksplantacije, a koordinatorica, doktorica Ljiljana Družinec – Hršak, napominje da je sve više onih koji se odlučuju biti darivatelji

  dr. ljiljana družinec hršak

Osim registra darivatelja organa, postoji i registar ne darivatelja. Ako se ustvrdi da je netko u tom registru, razgovor s obitelji o mogućoj eksplantaciji niti se ne provodi, objasnila je Družinec - Hršak

Eksplantacija je, stručno rečeno, vađenje tkiva ili organa iz živog ili netom umrlog organizma zbog usađivanja drugoj osobi ili radi prenošenja u hranjivu sredinu da bi se uzgajali kao kultura tkiva. U Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana taj se postupak provodi od 2011. godine.

U kartonu mora pisat tko je donor

U staroj zabočkoj bolnici to nije bilo moguće, jer je bilo na dvije lokacije, no preseljenjem se omogućilo da provodimo taj postupak. Veliku zaslugu za to imaju tadašnji ravnatelj dr. Stanko Belina i doktorica Sanja Kovačić – rekla nam je na početku razgovora transplantacijska koordinatorica u Općoj bolnici Zabok i anesteziolog, doktorica Ljiljana Družinec Hršak dodajući da se najviše eksplantiraju bubrezi i jetra, a u zabočkoj je bolnici zabilježen i slučaj eksplantacije srca. Riječ je, kako napominje dr. Družinec - Hršak, o izrazito osjetljivoj temi za obitelj onih koji, nažalost, nakon neke traume ili ozljede nisu spašeni. - Bilježimo mnogo moždanih smrti, no jedan dio obitelji ne želi donirati organe. Ipak, u posljednjih nekoliko godina puno je toga napravljeno po tom pitanju, pa se taj broj odbijanja doniranja organa sve više smanjuje – istaknula je Družinec Hršak dodajući da se s obiteljima mnogo razgovara doniranja organa te da dosada negativnih iskustava nisu imali. Koordinatorica za eksplantaciju u zabočkoj bolnici napominje da postoji određeni broj ljudi koje muče dileme poput one kako vjera gleda na postupak eksplantacije, hoće li se loše osjećati čitav život jer su donijeli odluku u nečije ime i sl. Problem je, dodaje, Družinec Hršak što ljudi koji i imaju donorske kartice ne nose iste sa sobom, a liječnici opće prakse u karton svake osobe trebali bi zapisati ako je osoba donor. - Valja reći da postoji i registar ne darivatelja. Dakle, provjerava se je li netko u tom registru i ako je, tada se ni ne razgovara s obitelji o opciji eksplantacije – objasnila je doktorica Ljiljana Družinec - Hršak.

Tragedija za jednu, a novi početak za drugu obitelj

Kada se odluči da će neka osoba biti donor, tek tada slijedi pravi posao, objašnjava doktorica. Potrebno je održavati pacijenta, oformiti eksplantacijski tim, kontaktirati s transplantacijskim timom, a sve zajedno nije lak posao. - Doniranje organa je visoko moralan i etičan čin, čin ljudske dobrote da pristanete da organi koji se mogu transplantirati pomognu drugome. To je tragedija za jednu obitelj, ali nekome ti organi znače novi početak – istaknula je transplantacijska koordinatorica u zabočkoj općoj bolnici. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u 2014. godini u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana obavljena je jedna eksplantacija, a od 2011., otkada se taj postupak provodi u bolnici, eksplantirano je 24 organa. Riječ je o 18 bubrega, 5 jetri i jednom srcu. Vrijedni reći da je Hrvatska u samom svjetskom vrhu je po broju transplantacija u odnosu na broj stanovnika i prva u Europi po broju darovanih organa.

NAjčitanije