Znate li koliko će za sedam godina u Hrvatskoj živjeti stranih radnika?
Jesmo li izgubili bitku za povećanje nataliteta? Na to pitanje 'U mreži Prvog' HRT-a odgovarali su demografkinja Sanja Klempić Bogadi, državna tajnica Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić i Marko Jurčić iz HUP-a, piše Dalmatinski.
Sanja Klempić Bogadi demantirala je navode da smo zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu te da smo prestigli i Japan.
- Japanci su i dalje u prosjeku najstariji narod na svijetu. Prema ‘medijalnoj’ starosti Japan je blizu 49 godina, a Hrvatska je prema Eurostatu premašila 45 godina i u vrhu smo Europe. A u Europi su od nas stariji Njemačka, Italija i još neke druge zemlje. No to je jedan od najvažnijih izazova za Hrvatsku - rekla je.
Naglasila je da starijim osobama treba pristupiti heterogeno jer je starenje jedan od najvećih dosega civilizacije. No izazov je za zdravstveni i mirovinski sustav.
- U kontingentu starih bitni su nam oni stariji od 80 jer su oni među starijima važna grupa koja se povećava. U tom smislu treba ozbiljno poraditi na skrbi tih ljudi - naglasila je.
Željka Josić podsjetila je da je u javno savjetovanje puštena Strategija demografske revitalizacije te podsjetila da je Vlada radila i radi na poticajnom okruženju za mlade obitelji, ali i na cjelogodišnjem obrazovanju i pomoći za starije građane.
- Važan cilj Strategije je i mobilnost stanovništva i kvalitetna zdravstvena zaštita - rekla je.
- Što se tiče mobilnosti, usmjerili smo se na naše iseljenike, na generacije koje već imaju svoje potomstvo, ali isto tako i na radnu migraciju koja je sve aktivnija u RH - dodala je.
Prema projekcijama HUP-a, u Hrvatskoj će za sedam godina živjeti između 400.000 i 500.000 stranih radnika. Jesu li poslodavci krivi za određene demografske trendove zbog malih plaća i velikog broja ugovora, odgovorio je Marko Jurčić.
- Trenutno je u Hrvatskoj 150.00 stranih radnika, a do iduće godine bi ih moglo biti 200.000. To se ne može zaustaviti. To je povezano s gospodarstvima u razvoju. S tim se bore i druga europska gostovanja, osobito u sektorima građevine i turizma - rekao je.
No najveći je problem gubitak domaće radne snage te sve teži dolazak visokokvalificirane strane radne snage, to predstavlja rast i razvoj. I takvi ljudi nedostaju u svim sektorima u svim zemljama.
Na pitanje jesu li lošim demografskim podacima pridonijeli i poslodavci ugovorima na određeno, niskim plaćama i radnom nesigurnošću za mlade ljude koji planiraju imati djecu, Jurčić je odgovorio da 'tvrtke pokazuju snažan rast plaća, ali da zbog poreznog klina i parafiskalnih nameta nisu konkurentne u odnosu na države EU-a'.
- Najbolja mjera demografske politike je politika kvalitetnog radnog mjesta. Omogućimo tvrtkama da rade slobodno i konkurentno da mogu zadržati ljude - naglasio je.
