Župan održao sastanak s gradonačelnicima i načelnicima

Arhivska fotografija

Župan Siniša Hajdaš Dončić održao je u ponedjeljak u Krapini sastanak s čelnicima zagorskih gradova i općina. Raspravljalo se o IPARD - mjerama 301, investicijama u obrazovnu infrastrukturu, te napuštenim životinjama.

- IPARD - mjera 301 ima za cilj poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. Krajnji korisnici su općine i gradovi koji imaju do 10.000 stanovnika, prema popisu iz 2001. godine. Potpora Europske unije jest do 75 posto prihvatljivih troškova za ona ulaganja koja ne mogu stvoriti značajni neto prihod, dok je za ostala ulaganja u ruralnu infrastrukturu to 50 posto.

Što se može sufinancirati u okviru ove mjere? Sektor kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda, odnosno izgradnja i rekonstrukcija sustava kanalizacije ili pročišćavanje otpadnih voda. Nadalje, izgradnja ili rekonstrukcija javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, zatim izgradnja ili rekonstrukcija objekata toplane na biomasu, zatim protupožarne ceste i drugo.

Prihvatljivi su troškovi za radove rušenja, zemljane ili betonske radove, potom primjerice za limarske, stolarske, staklarske ili bravarske radove, zatim za električne, plinske i druge instalacije, zatim za izgradnju cesta, potporne zidove, izgradnju pločnika, ali se isto tako povrat može ostvariti i za, primjerice, naknade za arhitekte i druge savjetodavne radove, studije vezane za projekt, patente i licence – pojašnjeno je na sastanku.

Sve informacije i potrebni obrasci nalaze se i na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr .

Investicije u obrazovnu infrastrukturu u Krapinsko-zagorskoj županiji

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, člankom 19. propisano je da „ Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na (između ostalog) odgoj i osnovno obrazovanje“.

Sukladno tome svaka općina i grad koja nije osnivač osnovne škole, mora voditi brigu o toj domeni društvenog života; to može na mnogo načina (i većina to i čini), no, ima onih koje osnovne škole na svojem području najčešće ne doživljavaju kao svoju potrebu i pomažu ih vrlo malo ili nikako; tako ima određenih JLS koje od škola naplaćuju i komunalnu naknadu, umjesto da ih oslobode tog davanja.

Nadalje, kako će KZŽ i iduće godine nastaviti projekt energetske učinkovitosti u školama kroz brojne sanacije (prozori, vrata, krovovi, fasade, kotlovnice) čija vrijednost doseže čak 10 milijuna kuna, očekuje se i od JLS da iz svojih proračuna pomognu posredno taj projekt.

Sama pomoć bi išla na način da svaka JLS za OŠ na svojem području (koje nije osnivač) tijekom 2011. godine za povećanje materijalnog standarda škole izdvoji 10% od potrebnih decentraliziranih sredstava za materijalno-financijske rashode, a koje škola dobiva na osnovu posebne Odluke Vlade RH.

Kako je najavljeno da će ta decentralizirana sredstva u 2011. godini biti manja oko 5% u odnosu na 2010., i kako KZŽ neće moći ta sredstva nadomjestiti iz svojih izvornih prihoda (kao i zbog velikih ulaganja u energetsku učinkovitost), pomoć od JLS se nameće kao nužnost. Ukoliko te pomoći neće biti, ionako minimalni standard rada OŠ će još dodatno pasti. Stoga će KZŽ po donošenju plana decentraliziranih sredstava po školama za 2011. svakoj JLS poslati prijedlog Sporazuma o tome na potpis.

O zaštiti napuštenih životinja

Briga o zaštiti životinja u svrhu zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja jedan je od pokazatelja civilizacijske razine društva, a osobito turistički orijentirane županije kao što je KZŽ , potrebno je razviti mehanizme brige za napuštene životinje te razvijati svijest javnosti, osobito mladih, o potrebi zbrinjavanja životinja – rečeno je na sastanku.

Zbog svega navedenog KZŽ je u svom Proračunu za 2011. osigurala određena sredstva za brigu o napuštenim životinjama. Kako je osnivanje skloništa velika investicija i trenutno nema zainteresiranih za tom investicijom, KZŽ je odlučila pokrenuti Program kastracije životinja koja borave kod vlasnika, a sve u cilju smanjenja broja napuštenih životinja. Program bi se provodio u suradnji s općinama i gradovima na način da bi vlasnicima životinja sufinancirali kastraciju s određenim iznosom od ukupne cijene.