Gradonačelnik Hanžek: 'Stanovnicima svih naselja osigurat ćemo brzi internet'

Na večerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zaboka, koji je jedan od suvlasnika Zagorskog vodovoda, jednoglasnom je odlukom svih prisutnih vijećnica i vijećnika dana suglasnost tom javnom trgovačkom društvu, u vlasništvu 26 zagorskih gradova i općina, da se kreditno zaduži za 5 milijuna kuna.

Kako je pojasnio direktor Zagorskog vodovoda, Mario Mihovilić, kredit koji će se podići kod Privredne banke Zagreb po nepromijenjivoj, fiksnoj kamatnoj stopi od 0,89%, uzet će se na rok od 5 godina, a novčana sredstva iz te kreditne linije utrošit će se za nabavku novih vozila, radih strojeva i opreme za potrebe njihovog voznog i strojnog parka. – Kredit je strogo namjenski i njime planiramo nabaviti 19 novih vozila. Trenutno ukupno imamo 63 vozila, dakle, ovom nabavkom obnovit ćemo skoro 30 posto našeg voznoga parka. Razlog zašto idemo u kreditno zaduženje je taj da možemo odjednom napraviti ozbiljniju obnovu voznog parka, kako bi nam troškovi održavanja vozila bili što manji. Plan je da tim tempom nastavimo svakih pet godina, odnosno, da svakih pet godina obnovimo po 30 posto voznog parka. Jer naša se vozila tijekom godina silno istroše. Pogotovo je teško iz redovnog poslovanja kupiti bagere i kamione, a to je sad došlo na red. Mi smo svake godine kupovali nekoliko kombija ili osobnih vozila, ali sad želimo kupiti dva bagera, dva kamiona i pet terenskih vozila 4x4, a to je već malo teže nabaviti kroz redovno poslovanje. Tako smo napravili i prije četiri godine i to je jedan način razvoja Zagorskog vodovoda – rekao je Mihovilić te dodao da nakon što prikupe suglasnosti većine suvlasnika, kreću u raspisivanje više natječaja, budući da kupuju i rabljena i nova vozila, a što se ne može obuhvatiti jednim natječajem. – S obzirom na današnju situaciju, koja se mijenja iz tjedna u tjedan, vidjet ćemo kad će nova vozila stići, ali vjerujem da će većina vozila stići negdje oko nove, 2023. godine. Sam kredit počinjemo otplaćivati u travnju iduće godine i to na 60 jednakih rata – najavio je Mihovilić, koji je za ovo kreditno zaduženje do sada već dobio suglasnost otprilike polovice suvlasnika, odnosno, općinskih i gradskih vijeća.

Inače, sama sjednica zabočkog Vijeća, koja je imala dvanaest točaka, protekla je neuobičajeno mirno i brzo (trajala je svega tridesetak minuta) u odnosu na nerijetko 'živahne' i dugotrajne sjednice kakvima smo u Zaboku navikli prisustvovati. Sve točke dnevnog reda prihvaćene su bez primjedbi oporbe, uz tek tri kratka pitanja nezavisne vijećnice Nataše Hlaban.

Jedna od važnijih točaka svakako je bilo prihvaćanje izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje od srpnja do prosinca 2021. godine, oko kojeg također nije bilo rasprave. Gradonačelnika Ivana Hanžeka nakon sjednice upitali smo što je to, prema njegovom mišljenju, najviše obilježilo njegov rad i rad gradske Uprave u drugoj polovici prošle godine. – Zasigurno je to nastavak pandemije i to onaj dio koji nas je sve držao u određenoj napetosti, s određenim kadrovskim problemima, budući da se pandemija probila i u naše redove. Na svu sreću, nije se to desilo u jednom brzom, kratkom roku, nego povremeno, tako da nismo bili blokirani. Ali definitivno je imalo utjecaja na odvijanje određenih aktivnosti, posebno u javno-društvenom životu. Što se tiče naših gradilišta, tu pandemija, na svu sreću, nije ostavila traga. Međutim, ostavili su traga problemi koji se javljaju s porastom cijena na tržištu. Nije to samo problem kod naših investicija, već je to problem cijele Hrvatske. Vidjeli ste da je i Vlada donijela, neću reći 'zaključke', nego 'nekakve zaključke' vezane uz to, a sad je najava da će ministarstva usuglasiti metodologiju priznavanja razlike u cijeni izvođačima, jer sad su zbilja nastale enormne razlike u cijenama pa su se radovi na gradilištima usporili, posebno tamo gdje se radi o skupljoj opremi i elementima građenja. Moram naglasiti da je usuglašavanje metodologije priznavanja razlike u cijeni izvođačima posebno važno jer se tu ne radi o tome hoće li netko dodatno sufinancirati povećane troškove određenih projekata, nego se radi o tome da jedinice lokalne samouprave moraju imati usuglašenu metodologiju kako nas ne bi poslije netko pitao, ili čak kaznio, zbog načina na koji smo priznali nekom izvođaču povećanje cijene. Zato Vlada treba dati usuglašenu metodologiju – pojasnio je gradonačelnik Hanžek.

Izuzev problemima s pandemijom i spomenutim povećanjem cijena, s ostalim stvarima vezanim uz rad svog tima u drugoj polovici prošle godine gradonačelnik je zadovoljan. – Mislim da smo dosta dobro odrađivali aktivnosti vezane za budućnost, posebno one koje se odnose na digitalizaciju, odnosno, dostupnost brzog interneta na području grada. To se radilo čitavu jesen i uskoro ćemo s time ići u javnu raspravu jer želimo da i periferna naselja, od Dubrave i Špičkovine do Martinišća, Prosenika, Gubaševa i Tisanić Jarka, dakle, da i naša teritorijalno rubna područja budu obuhvaćena brzim internetom. Jer vidimo da i on-line nastava, kao i rad od kuće, definitivno zahtijevaju da i mi kao zajednica, ali i država, osiguramo građanima takve uvjete – najavio je gradonačelnik Hanžek.