Održano Savjetovanje „Prevencija pretilosti djece“
U Hrvatskoj je prisutan trend porasta broja djece prekomjerne težine te se već u prvi razred osnovne škole upisuje oko 20% preuhranjene ili pak debele djece. Prema prof.dr.sc. Salihagić-Kadić razlozi debljanja su različiti, od genetike, prekomjernog unosa hrane, smanjene tjelesne aktivnosti, trošenja lijekova pa sve do neurogenih poremećaja,...
O problemu pretilosti, uzrocima i posljedicama sve veće učestalosti debljanja među djecom te mogućnostima prevencije govorili su danas u Zaboku eminentni stručnjaci iz područja zdravstva, dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med., prof.dr.sc. Aida Salihagić-Kadić, doc.dr.sc. Milivoj Jovančević te Marina Stanković Gjuretek, dr.med.
Riječ je o Savjetovanju na temu PREVENCIJA PRETILOSTI DJECE, a koje se održalo u okviru projekta „Zdravo i fino“ koji provodi Društvo Naša djeca Zabok uz podršku Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije i Krapinsko-zagorske županije.
U Hrvatskoj je prisutan trend porasta broja djece prekomjerne težine te se već u prvi razred osnovne škole upisuje oko 20% preuhranjene ili pak debele djece. Prema prof.dr.sc. Salihagić-Kadić razlozi debljanja su različiti, od genetike, prekomjernog unosa hrane, smanjene tjelesne aktivnosti, trošenja lijekova pa sve do neurogenih poremećaja, međutim, na djecu već u prednatalnom razdoblju, u fazi fetusa, utječu vanjski čimbenici te prehrana majke.
Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj 5,5% u dobi od 7-15 godine pretilo, a 11% njih je povećane tjelesne težine. „Iako pretila djeca ne osjećaju zdravstvene probleme u toj dobi, sekundarne bolesti koje pretilost veže uz sebe (inflitracija jetre, šećerna bolest, promjene u zglobovima, povišeni krvni tlak...) započinju već u toj ranoj dobi.“, ističe doc.dr.sc. Jovančević. U najranijoj dobi najučinkovitija prevencija i zaštita djeteta od kasnijeg debljanja jest dojenje.
Dr.sc. Musić Milanović je u svojem izlaganju istaknula drugačiji pogled na problem debljine. Naime, većina ljudi sagledava debljinu kroz estetsku dimenziju, zanemarujući zdravstvene implikacije. Estetsko sagledavanje debljine može varirati od kulture do kuluture, od zemlje do zemlje, međutim, zdravstvene posljedice su mjerilo ozbiljnosti te bolesti. „Debljina je socijalno uvjetovana bolest. Pojavljuje se u socijalno neuravnoteženim zemljama, tamo gdje postoje veće razlike između najbogatijih i najsiromašnijih.“, istakula je Musić Milanović. Stoga je edukaciju o prevenciji pretilosti potrebno prilagoditi pojedinim socijalnim skupinama kako bi ih se na najizravniji način osvijestilo o važnosti zdrave prehrane i učestaloj tjelesnoj aktivnosti. Svake godine postotak debelih ljudi u Hrvatskoj povećava se otprilike za 1,5%.
Zaključak svih predavača, a ujedno i županice Sonje Borovčak jest da je za kvalitetnu edukaciju o prevenciji pretilosti djece potrebna suradnja svih ustanova, škola i vrtića, ali najvažniju ulogu u tome ima obitelj. „U obitelji se u najranijoj dobi stječu prehrambene navike i tu treba vrlo rano djelovati. Djeci treba pokazati da i zdrave namirnice mogu biti fine, a tome na tragu je i projekt „Zdravo i fino“.“, istaknula je županica.
Inače, projekt „Zdravo i fino“ koji je danas predstavila tajnica Društva Naša djeca Zbaok, Jasenka Borovčak, ima za cilj promoviranje zdrave prehrane i zdravih prehrambenih navika kod djece te pružanje informacija o problemu pretilosti djece. Jedna od aktivnosti projekta je i kuhanje zdrave hrane s djecom-vijećnicima putem kojih oni svladavaju proces pripreme zdravih i ukusnih cjelovitih obroka. Također, kroz projekt se provodi i vršnjačka edukacija djece-vijećnika za učenike Osnovne škole K.Š.Gjalskog Zabok te je u planu izdravanje mini-kuharice zdrave prehrane.
