Zabok postaje treći grad u projektu e-Hrvatska
Autor
Sebastijan Fuštin
Grad Zabok kreće u izmjenu prostornog plana i rasprava o prostornom traje do 14. kolovora. Radi se o prostoru od trafost
.jpg&width=0&height=600&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
Karte se mogu pogledati na drugom katu gradske uprave, gdje su i formulari za prijedloge i primjedbe. Također, ići će se na arhitektonsko-urbanistički natječaj zone ZIVT-a, od Dekora do Vodovoda koji bi trebao postati novi centar Zaboka.
Kako će izgledati ´novi centar´?
- Idemo na otvoreni javni natječaj i nadamo se da ćemo dobiti adekvatna rješenja, posebno jer su investitori zainteresirani da se na kvalitetan način riješi taj prostor, kao najatraktivniji prostor u Zaboku, budući centar i budući pravac razvoja centralnih funkcija grada Zaboka. U okviru toga već su odrađeni poslovi koji su uvjet za izmjenu i dopunu prostornog plana. Prostorni plan nismo dirali i ne mijenjamo ga osim za zonu od Horvatske pa do trafostanice, znači bivšu gospodarsku zonu jer to omogućava da do se do rujna donesu sve izmjene plana, dok bi izmjene na širem području mogle prolongiranti taj rok, a svi su rokovi vezani za to – rekao nam je gradonačelnik Hanžek.
- Dolaskom investitora koji su kupili objekte ZIVT-a, dio objekata Regeneracije i zemljišta u toj zoni, zaključili su da je to budući centar ne samo Zaboka, nego i Zagorja. I ja tu podsjećam na neke stvari koje su interesantne. Još 1956. izrađen je jedan urbanistički plan za područje Zaboka i Oroslavja. Moram reći da mi kao klinci smo to gledali i možda razmišljali realno jer smo razmišljali da je to vizija onoga što bi htjeli. Vidjeli smo da ima i logike jer kod Bosekovog mlina i taj dio zabočke zone su ustvari vrlo blizu. S jednom prometnicom koja povezuje, bez da se vozi okolo 10 km, sve to ima smisla. Godinama je taj plan samo bio spominjan, da bi nam onda gospodarstvo bez politike pokazalo da je to realno i moguće jer zona katastarskih općina Oroslavje-Mokrice i Zabok-Gubaševo su se spojili. Za očekivati je da će se to dogoditi i na ovom potezu. Centar je prenapučen, ali rješavanjem kolodvora, pothodnika, a u planovima je i dizanje zabočke stanice za 2,5 metra, kolodvor bi prestao biti prepreka razvoju grada. U donjem dijelu centra trebamo kombinaciju poslovno-stambenih objekata koji bi arhitektonski dominirali jer treba reći da Zagorje nema gradskog centra koji bi bio kotač razvoja. To ekonomisti i urbanisti smatraju hendikepom – veli Hanžek.
Zato su dodaje gradonačelnik, pri izradi tendera za natječaj Oroslavje i Zabok spojeni na brzoj cesti i mogu biti izuzetno važan akcelerator budućeg razvoja županije. Od natječaja se očekuje valorizacija idealne pozicije zbog željeznice i cesta te da Zabok i Oroslavje postanu primamljivi, ne samo za stanovanje s obzirom na veze, već i za gospodarski razvoj.
S obzirom na izgradnju najavljenih cesta Zabok-Krapina i Mokrice-Bračak-Marija Bistrica-Popovec, do tog trenutka, smatra Hanžek, Zabok i Oroslavje moraju iskoristiti prednosti da su na izlazu s autoputa, zagorskoj magistrali. Kad do izgradnje cesta, posebice prema Bedekovčini i Zlatar Bistrici dođe, onda će se i dio razvoja preliti na to područje.
Radovi u tijeku
Odobrena su sredstva za potpisivanje ugovora za izradu glavnog projekta izvedbene dokumentacije Trga Dragutina Domjanića (kod crkve). Idući tjedan počinju radovi na novoj cesti u gospodarskoj zoni, na zemljištu koje je otkupljeno i u vlasništvu je grada. Radove će kao najpovoljnji izvoditi Strabag. Završetak se očekuje u roku 90 dana.
Ugovorena je izrada projektne dokumentacije za cestu od ´kumrovečke´ ceste prema Velikom Trgovišću, za sada bez mosta jer ta cesta nije bila ucrtana u prostornom planu, a prva je trećina prodana investitorima koji kreću u ishođenje dozvola. Uz CIAK koji bi trebao biti završen do kraja rujna, otkupljen je prostor i zato je potrebna cesta od 800 metara, kao i infrastruktura.
Nakon Koprivnice i Velike Gorice, Zabok bi trebao postati treći grad u projektu e-Hrvatska, e-gradova. Radi se u suradnji s Telekomom. Napravljeno je idejno rješenje, predstoji ugovaranje komercijalnih uvijeta.
- U planu su dva, odnosno tri projekta, treći je upitan ako Županija zbog financija ne bude mogla sudjelovati, a to je izgradnja ceste u Proseniku Začretskom prema Belinama i Lovrenčićima, a ako bude sve po planu onda radimo spoj, ja sam to popularno nazvao sjeverna zabočka transverzala , spoj Tisanić Jarek-Zabočki Bregi-Grabrovec i Grdenci-Kotarice u jednom dijelu Špičkovina. Time bi se omogućio kraći i brži put za sve građane koji žive u Špičkovini prema centru Zaboka. Uz to vraćamo i da tako velim jedan dio duga prema općini Sveti Križ Začretje jer cesta prema Kotaricama je dijelom na našem, a dijelom na Začretskom dijelu. Oni su prošle godine sanirali dio puta koji je naš, pa sad mi saniramo dio puta koji je njihov. Možemo reći da su to dvije vinske ceste koje prolaze prostorom predviđenim za voćarstvo i vinogradarstvo –rekao je Hanžek.
