Zoran Ferić za roman 'Putujuće kazalište' ovogodišnji je lauretat Nagrade Gjalski

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Dubravka Oraić Tolić (predsjednica), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Boris Domagoj Biletić jednoglasno je elektronskim glasovanjem odlučilo da se Nagrada Ksaver Šandor Gjalski za 2021. dodijeli Zoranu Feriću za roman Putujuće kazalište (V.B.Z., Zagreb, 2020.). Najznačjanija je to Nagrada za najbolji roman napisan u proteklih godinu dana koju je proglasio tajnik Hrvatskog društva književnika Marko Gregor i ujedno pročitao obrazloženje predsjednice Povjerenstva.

Za Nagradu je prijavljeno 60 knjiga, a u uži su izbor ušli ovi naslovi i autori: Putujuće kazalište (V.B.Z., Zagreb, 2020.) Zorana Ferića, Štajga ili put u maglu (Fraktura, 2021.) Ivane Šojat i Glagoljski misterij (Naklada Ceres, Zagreb, 2021.) Sanje Ždralović.

'U ovogodišnjoj ponudi autora i naslova svojom se tematskom obuhvatnošću, epskom širinom i stilskom autentičnošću izdvojio roman Zorana Ferića Putujuće kazalište. Opsegom impozantan Ferićev roman s gotovo 500 stranica romansirana je autobiografija na granici fikcije i zbilje, provjerljivih biografskih činjenica i literarizacije stvarnih ljudi i događaja. U prepoznatljivu autorskom pripovijedanju Ferić je ispisao obiteljsku sagu u tri generacije na podlozi povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i Europi tijekom 20. stoljeća, od Prvoga svjetskog rata i Listopadske revolucije do hrvatskoga Domovinskog rata. Posebnu draž romana čini nekoliko potresnih ljubavnih priča koje svojom ljepotom i tragikom svaka na svoj način nadvladavaju ratove i revolucije, mržnju i ideologije.
Lik koji se u različitim sekvencijama i motivima provlači kroz cijeli roman pripovjedačev je djed s majčine strane, ruski emigrant židovskoga podrijetla, po zanimanju kirurg, a po vokaciji slikar Benjamin Bernstein. Bježeći iz Petrograda u doba Listopadske revolucije, našao se u Parizu te nekim čudom dospio u Zagreb, gdje je kao kirurg u Vinogradskoj bolnici upoznao medicinsku sestru, djevojku iz Zlatarske ulice na Trešnjevci, koja će postati autorova baka. Druga obiteljska linija vodi nas na Banovinu, gdje se u Hrvatsku Dubicu iz ruskoga zarobljeništva vratio pripovjedačev pradjed. Jedna od njegovih kćeri bježi sa srpskim glumcem i vlasnikom putujućega kazališta Petrom Ćirićem koji glumi Petra Zrinskoga, te postaje pripovjedačeva baka po ocu. Baka po majci umire od tuberkuloze, djed Benjamin nestaje u vrijeme Drugoga svjetskog rata u nerazjašnjenim okolnostima, pa autorovu majku odgaja njezin ujak, poduzetnik Stjepan, koji će izgraditi kuću na Zelenjaku u kojoj i danas živi autor. Za Drugoga svjetskog rata autorova majka nosi u ruci katolički molitvenik kao zaštitni znak, a otac sudjeluje u probijanju Srijemske fronte i na kraju pod stare dane doživljuje da preostale mještane u Dubici u Domovinskome ratu strijeljaju četnici. Dok sve obiteljske ljubavne priče ispisuje s nostalgijom i pijetetom, vlastito pubertetsko sazrijevanje i tjelesne opsesije autor opisuje bez maske u poznatome brutalnom stilu. Živo impostirane likove pratimo u velikim vremenskim lukovima i u različitim prostorima, od Zagreba do Petrograda, od Pariza i Tangera do Hrvatske Dubice i Srijemske Mitrovice, od Trešnjevke do Šalate i Zelenjaka, gdje upoznajemo i prepoznajemo autora. Premda autor ne skriva svoja politička uvjerenja, roman je nadideologijska obiteljska kronika i povijesna freska u kojoj se isprepleću ljudi i događaji, ratovi i strahovi, ideologije i pogromi, ljubavi i bolesti, život i smrt. Pisan majstorskom vještinom, roman Putujuće Kazalište utjelovio je sve odlike Ferićeva autorskog stila i kao romansirana autobiografija upisao se u najbolje stranice suvremene hrvatske književnosti, obrazložila je predsjednica Prosudbenog povjerenstva Dubravka Oraić Tolić.

Glavni urednik izdavača V.B.Z. Drago Glamuzina tom je prigodom istaknuo da mu je Zabok iz godine u godinu sve više prirastao srcu, jer bio je tu i lani. Dodao je i da u ta dva romana postoje brojne sličnosti jer se u jednom i drugom kroz obiteljsku priču priča se povijest u 20. stoljeću, najturbulentnije i najtraumatičnije događaje koji su obilježili ovu zemlju. Istaknuo je i da je Nagradom 'Gjalski', prvom velikom nagradom, Zoran Ferić ušao u književnost prije 20 godina, prometnuo se u jednog od vodećih hrvatskih pisaca, a ovaj roman je sam vrh njegovog opusa.

Zoran Ferić se zahvalio Povjerenstvu i istaknuo da je i urednik zavrijedio čestitke kao i autor, a obrazloženje je, kazao je, napisano tako lijepo kao da nije njegov. 'Ono što sada osjećam ne mogu odvojiti od onoga što sam osjećao prije 20 godina. Roman je nastao zbog sjećanja, ovo je roman o sjećanju kojeg sam odlučio napisati onog trenutka kad sam shvatio da je sjećanja sve manje, ugroženo je, propada na individualnoj razini, ali o sjećanju kolektiva. Stalo mi je u uvjetima u kojima na neki način revizija povijesti postaje i ozbiljan problem, napisati roman koji će govoriti o povijesti i to ne samo nedavnoj već o povijesti od prije stotinjak godina jer sam htio pokazati likovi i političke prilike mijenjale i što je u korijenu neke promjene i karaktera. To je vidljivo u liku mog oca koji je odrastao uz svog pradjeda, ljubitelja oružja i pucanja, pa je i moj otac često pucao po vrtu. Nekako i ja volim oružje, ali teoretski, bio je raspoložen Zoran Ferić.
Na pitanje je li ispunio obećanje od prije 20 godina kada je rekao da će za ovu nagradu položiti vozački ispit objasnio je da je imao sreće i dobio još jednu nagradu i kupio Clio. No, kad su ga došli fotografirati uz automobil jer je to automobil kupljen od književnih nagrada, morao je zamoliti susjeda da ga izveze iz garaže. 'No, na kraju sam ispunio obećanje iz Zaboka i položio vozački ispit i kupio automobil, rekao je Ferić.

Predsjednik Upravnog odbora Književne manifestacije Dani K. Š. Gjalskog Tihomir Vrančić najavio je da manifestacija počinje u ponedjeljak izložbom akademske slikarice Biserke Baletić u Velikoj galeriji Grada Zaboka u 18 sati. Tijekom cijelog tjedna bit će promocija knjiga, tribina, koncerata, kazališnih predstava, dodijelit će se nagrade osnovno i srednjoškolcima te promovirati novi broj PoZiCe.

Organizator ovog značajne manifestacije je Kulturne manifestacije Dani K.Š.Gjalskog – Zabok čiji je predsjednik Ivan Hanžek, a u Upravnom odboru su: Tihomir Vrančić – predsjednik, Dušanka Mikulec Mikac – zamjenica predsjednika, Andreja Šagud – tajnica, Ingrid Lončar, Valerija Novak, Bibijana Šlogar, Dinka Tomašković Presečki, Sofija Keča, Tina Marušić, Goran Vrgoč i Nataša Hlaban – članovi, a suorganizatori su Društvo hrvatskih književnika, Pučko otvoreno učilište Zabok, Osnovna škola K.Š.Gjalskog – Zabok, Gimnazija AGM, Srednja škola Zabok, Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, Gradska knjižnica Ksaver Šandor Gjalski, Gokul, Dvorac Gjalski, Huncu i Digital Foto Art.