Nekad kraljice, a danas mnoge u lošem stanju

Kraljice glazbala", tako se s poštovanjem govori o orguljama i to zbog njihovog monumentalnog izgleda, snage, zvuka, ali i zbog njihove specifične akustične senzacije zvuka koji često može nadomjestiti i čitav orkestar. - Orguljski pozitiv, kao samostalan instrument malene su orgulje najčešće građene s jednom klavijaturom i bez samostalnog pedala. Osnova zvuka je piramidalna nadgradnja glasova koja registrira, obično od pet do osam podjeljenih u principalovu piramidu i grupu kontrastnih registara kojima se ponekad pridružuje i jezični registar - zapisao je Tomislav Faullend Heferer, graditelj i restaurator orgulja.

Male orgulje, tzv. portativ

- Orguljski pozitiv s Huma Košničkog izvorno nije građen za kapelu sv. Marije Magdalene, već je u nju premješten iz, vjerojatno obližnje (i veće), nama nepoznate crkve. Pozitiv je sagrađen 1763. godine i na manualnoj zračnici. Mehaničkog je sustava sa zračnicom na kliznice i tonskim kancelama. Zrakom se opslužuje potezanjem konopa, preko kolotura, iz dva izmjenična spremišno crpeća mjeha. Ima različitih orgulja i što se tiče veličine i boje zvuka. Svaka crkva, pa i kapela, ima orgulje. Mnoge su nažalost u lošem stanju ili su potpuno devastirane. Takvu sudbinu doživjele su i orgulje u kapeli sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom, župa Zagorska Sela - kaže vlč. Juranić, dodajući da su to male orguljice, tzv. portativ, jer su bile prenosive. Ponovo su zasvirale na Adventnim večerima u Muzeju Mimara u Zagrebu. Po formatu to je najmanji tip pozitiva, jedini sačuvani orguljski instrument u Hrvatskoj, u lijepom polikromnom kućištu.

- Orguljski pozitiv, kao samostalan instrument - malene su orgulje najčešće građene s jednom klavijaturom i bez samostalnog pedala. Osnova zvuka je piramidalna nadgradnja glasova koja registrira, obično od pet do osam podjeljenih u principalovu piramidu i grupu kontrastih registara kojima se ponekad pridružuje i jezični registar. Na području ondašnje cijele Štajerske i zapadne Mađarske u 18. stoljeću, djelovale su čuvene radionice za izradu glazbenih instrumenata, osobito orgulja. U Grazu, Caspar Mitterreither, svoju radionicu - uz radionicu obitelji Schwarz. - etablirao je u najznačajniju radionicu, u razdoblju rokokoa. Svakako valja spomenuti da su u Grazu, u to doba, djelovala i druga dva značajna orguljara koji su, iako znani po majstorski sagrađenim instrumentima, djelovali u sjeni ovih dviju radionica: Johhana Cyriaka Wernera i njegovog nasljednika Antona Josefa Romera, čija dva vrijedna opusa imamo sačuvana u Hrvatskoj - dopisao je Tomislav Faullend Heferer. Inače, ovu tonsku umjetost osobito su obožavali Johann Sebastian Bach, njemački barokni skladatelj i poznati orguljaš te mnogi drugi glazbenici. Pozato je da najveći broj tonova različitih visina, imaju samo klavir i orgulje. Prema sačuvanom autografu graditelja, koji je pronađen u zračnoj komori zračnice, predmetni pozitiv potječe iz prve polovice 18. stoljeća i star je 257 godina! Izgrađen je u radionici poznatog štajerskog graditelja orgulja, Caspara Mitterreichora iz Graza.

Vratile se ‘kući’

Župnik dvaju župa, Sutlanske Poljane i Zagorskih Sela, Milan Juranić obožava orguljsku glazbu. - Još kao mali ministrant - kaže - otišao bi na kor i s udivljenjem promatrao taj čudesni instrument s toliko različitih detalja, pa onda nevjerojatno mnoštvo svirala: onih drvenih kao i limenih, odnosno kositrenih. A kad bi zasvirale, kao da je kroz crkvu poletjelo bezbroj skladnih zvukova, da bi onda zapjevao zbor i narod u crkvi. Nakon Drugog svjetskog rata te su orguljice bile potpuno devastirane. Zaslugom Ministarstva kulture Republike Hrvatske 2016. godine, nakon toliko vremena obnovljene su u radionici Heferer i ponovo zasvirale i to u Muzeju Mimara u Zagrebu, na Adventnim večerima. "Kući" se u kapelu Hum Košnički, 2020. godine vratila na blagdan sv. Marije Magdalene. Svečanu misu predvodio je župnik Milan Juranić uz zvuke "kraljevne" na kojoj je maestralno svirao poznati hrvatski katedralni orguljaš i dirigent, Alen Kopunović Legetin. - Naša kulturna baština, s ova dva predivna instrumenta je bogatija, što mi je uvijek kao župniku tih dviju župa, bila posebna želja - radosno je istakao vlč. Milan Juranić.